Naučnici su otkrili jedan od mehanizama kojim kafa potencijalno jača zdravlje i produžuje život, a čini se da kofein u tome ima tek sporednu ulogu. Glavni doprinos navodnim svojstvima u borbi protiv starenja pripisuje se biljnim jedinjenjima, budući da je zrno plod biljke. Poznato je da ljubitelji kafe u proseku žive duže i ređe obolevaju od hroničnih bolesti povezanih sa starenjem, poput raka, kardiovaskularnih bolesti i demencije, no dosadašnja istraživanja uglavnom su bila opservaciona i nisu nudila jasan biološki mehanizam, piše Science Alert. Nova studija sa Univerziteta Texas A&M sugeriše da jedinjenja iz kafe mogu poboljšati zdravlje vezivanjem za receptor nazvan NR4A1, protein koji reguliše aktivnost gena kao odgovor na biološki stres i druge podražaje.
„Kafa ima dobro poznata svojstva koja podstiču zdravlje”, objašnjava biohemičar Stiven Sejf. „Pokazali smo da se neki od tih učinaka mogu povezati s načinom na koji jedinjenja iz kafe deluju sa ovim receptorom, koji učestvuje u zaštiti tela od oštećenja uzrokovanih stresom.” Kao „senzor hranljivih tvari”, NR4A1 reaguje na unos hrane modulirajući brojne procese u telu, uključujući upale, metabolizam i obnovu tkiva. Prethodna istraživanja pokazala su da se njegova ekspresija kod ljudi i miševa smanjuje s godinama, što može povećati osetljivost na bolesti. „Ako oštetite gotovo bilo koje tkivo, NR4A1 reaguje da smanji to oštećenje”, kaže Sejf. „Ukoliko se taj receptor ukloni, oštećenje je veće.”
U sklopu istraživanja naučnici su različite vrste ćelija, uključujući liniju ljudskih ćelija raka i makrofage miša, izložili kafi i pojedinim njenim jedinjenjima. Otkrili su da se neka vežu za NR4A1 i inhibiraju rast ćelija raka. Kada je receptor uklonjen iz ćelija, ta jedinjenja nisu imala učinak. Takođe je utvrđeno da neka jedinjenja suzbijaju upalni odgovor posredovan belim krvnim ćelijama. Iznenađujuće, iako se kofeinu često pripisuje glavna zasluga, čini se da on nije primarni sastojak odgovoran za ove specifične zdravstvene učinke. „Kofein se veže za receptor, ali u našim modelima ne pokazuje značajnu aktivnost”, navodi Sejf. „Polihidroksilna i polifenolna jedinjenja su mnogo aktivnija.” Kafa sadrži više od 1.000 hemijskih sastojaka, uključujući hlorogensku i kofeinsku kiselinu, što je čini izuzetno složenim napitkom.
Iako su ćelijske studije korisne za identifikaciju molekularnih puteva, one ne mogu u potpunosti objasniti kako ta jedinjenja deluju u ljudskom telu. „Pred nama je još mnogo posla”, poručuje Sejf. „Uspostavili smo vezu, ali moramo bolje razumeti koliko je ona važna.” Poznato je da jedinjenja iz kafe utiču na zdravlje i na druge načine, poput neposrednog inhibiranja enzima, posredovanja u imunološkim procesima i menjanja crevnog mikrobioma. Zbog tih kombinovanih mehanizama ljubitelji mogu imati zdravstvene koristi slične onima koje se beleže kod vegetarijanaca i populacija iz „plavih zona”, iako je kafa samo jedan deo ishrane. Budući da je NR4A1 povezan s raznim poremećajima i procesima starenja, predstavlja zanimljiv cilj za buduće terapije. Istraživanje, objavljeno u časopisu Nutrients, ipak ne daje odgovor na večno pitanje: „Treba li da popijem još jednu šoljicu?”
(AI ilustracija)
(Indeks)
