ARHIMEDOVA TAČKA

MATEMATIČAR NOBELOVAC

447 pregleda
Džon Neš (Wikipedia)

Jedini matematičar s Nobelovom nagradom jeste Džon Neš (John Forbes Nash, rođen 1928. u Blufildu (SAD), profesor na MIT-iju i Prinstonskom univerzitetu. Dodeljena mu je 1994. za ekonomiju, jer za matematiku ne postoji, i to rezultate iz teorije igara opisane pola veka ranije u doktorskoj disertaciji od samo 28 strana Non-cooperative Games (Nešov ekvilibrijum), koju je odbranio kada je imao 21 godinu. Iako je oko 30. godine teško oboleo od paranoidne shizofrenije, posle desetogodišnjeg rečenja odbacio je lekove i nastavio s predavanjima i naučnim radom. Godine 2015. godine nagrađen je Abelovom medaljom, najprestižnijom u matematici.

Prof. dr Miodrag Petković

U teoriji igara Nešov ekvilibrijum je ključan koncept u nekooperativnim igrama koje uključuju dva ili više igrača. Ovaj koncept se koristi za analizu ishoda strategijske interakcije nekoliko učesnika koji donose odluke. Drugim rečima, on omogućuje da se predvidi šta će se desiti ako nekoliko osoba ili nekoliko institucija donose odluke u isto vreme, i ishod zavisi od odluka drugih.

Nešov ekvilibrijum (Wikipedia)

Nešov ekvilibrijum je našao široku primenu u ekonomiji, bankarstvu, evolucionoj biologiji, kreiranju ratnih strategija i trke u naoružanju, predviđanju uticaja novouvedenih tehničkih standarda, čak i u izvođenju penala u fudbalu. (Više detalja može se naći u naučnom radu A short history of the Nash equilibrium (AMS, 2010, str. 185-195, Karla Sigmunda, a i velikom broju radova drugih autora). Džon Neš je, takođe, dao značajne doprinose i u oblasti paraboličkih parcijalnih diferencijalnih jednačina i teoriji singulariteta, a iz njegove prepiske se može videti da je predvideo mnoge koncepte moderne kriptografije.

Džon Neš (Wikipedia)

Diplomirao i stekao naziv magistra matematike u Karnegi institutu za tehnologiju (danas Univerzitet Karnegi Meloun). Mada je imao ponudu sa univerziteta Harvard, je karijeru je nastavio na Prinstonskom univerzitetu na kojem je odbranio doktorsku disertaciju 1950. na temu nekooperativnih igara. Od 1951. do 1958. radio je na MIT-iju. Baš u tome vreme pojavili su mu se prvi znaci mentalne bolesti. Naime, godina 1956. bila je za njega vrlo stresna: rešio je Hilbertov 19. problem (sa čuvene liste iz 1900.) iz eliptičkih parcijalnih diferencijalnih jednačina, ali se ispostavilo da je italijanski matematičar Enio de Đorđi (rođen 1928, kada i Neš) to isto uradio šest meseci ranije.

Proglašen jednim od najbriljantnijih matematičara svoje generacije, Džon Neš je oboleo od paranoidne shizofrenije i 1959. smešten u specijalnu bolnicu. Umislio je da su ga vanzemaljci proglasili carem Antarktika, u običnim stvarima, kao što su rečenice u novinama, nalazio je da se kriju veoma značajne informacije. Sve ljude s crvenim kravatama proglašavao je komunističkim špijunima koji su pretnja američkoj naciji. Jednom prilikom je primetio: „Ja se ne bih usudio da kažem da postoji direktna veza između matematike i ludila, ali nema sumnje da veliki matematičari pate od manijakalnih osobina, delirijuma i simptoma shizofrenije”.

Razdoblje od 1959. do 1970. Džon Neš je uglavnom proveo u psihijatrijskoj bolnici u Trentonu (Nju Džersi). To je bila vrlo stresna situacija tako da se njegov brak sa Ališijom Lopez-Harison de Larde raspao 1963. Njihov sin Džon Čarls Martin Neš se rodio 1959. I on je postao matematičar, ali na nesreću kasnije je oboleo od paranoidne shizofrenije. Otac je napustio mentalnu ustanovu 1970. i odlučio da sam kontroliše svoju bolest odbacivši sve terapije medikamentima. Vratio se na Prinston i nastavio da drži predavanja. Početkom devedesetih godina obnovio je vezu sa bivšom suprugom Ališijom, ponovo su se venčali 2001.

Igra „heks” (ili „Džon” i „Neš”)

na tabli 11 x 11

U oblasti rekreativne matematike i igara na tabli Džon Neš je poznat kao kreator (zajedno sa Dancem Pitom Hejnom) poznate igre „heks” koja se igra na tabli 11 x 11 (ali i dimenzija 13 x 13 i 19 x 19) čija su polja heksagonalne ćelije (videti sliku). Na Pristonskom univerzitetu gde ju je promovisao, igra bila je poznata i pod nazivima „Džon” i „Neš”.

Napomenimo da je ova igra i danas popularna, posle 70 godina. Igraju dva igrača naizmenično postavljajući svoje figure (obično se igra plavim i crvenim, ili belim i crnim figurama). Cilj igre je da postavljanjem svojih figura (u istoj boji) na prazna heksagonalna polja igrač napravi neprekidnu putanju koja spaja suprotne ivice, pri čemu njegov protivnik pokušava da ga omete i istovremeno gradi svoj put prema suprotnoj ivici. Na prikazanoj slici pobednik je igrač koji je igrao crvenim figurama. Neš je pokazao da se ova igra ne može završiti bez pobednika.

Rasel Krou (Wikipedia)

Godine 2001. Džon Hauard snimio je film Blistavi um (A Beautiful Mind) o Džonu Nešu koga je u filmu odlično glumio Rasel Krou. Režiser je dobio oskara” za režiju, a film je dobio još tri, pored ostalih za najbolji film, a Dženifer Koneli (koja je glumila Nešovu suprugu Ališiju) za sporednu ulogu. Na dodeli se pojavio Džon Neš i pritom dobio aplauz nezapamćen u istoriji dodele ove nagrade.

Godine 2015. desila su se dva događaja koja samo život može da udesi. Džon Neš, sa kanadsko-američkim matematičarem Luisom Nirenbergom (1925-2020), dobio je Abelovu nagradu, najprestižniju u matematici. Ovo priznanje dodeljuju Norveška vlada i Norveška akademija nauka (počev od 2003.) na predlog nezavisnog međunarodnog komiteta sastavljenog od renomiranih matematičara. Namenjena je za izuzetan doprinos u matematici, a gornja granica starosti dobitnika ne postoji (za razliku od Fildsove medalje). Uručenje nagrade odvija se na ceremoniji sličnoj dodeli Nobelove nagrade, praćeno pozamašnim novčanim iznosom od oko 700.000 evra. Na svečanoj ceremoniji 19. maja 2015. norveški kralj Harald uručio im je nagradu u Oslu.

Samo četiri dana kasnije, Džon Neš i supruga Ališija poginuli su u saobraćajnom udesu blizu grada Monro Taunšip (savezna država Nju Džersi) u taksiju kojim su se vozili vraćajući se kući iz Norveške sa dodele Abelove nagrade.

O autoru

administrator

Ostavite komentar