GAGARINOVI PUTOKAZI

NOVA KINESKA UZDANICA

296 pregleda
CMSA

Idejno i tehnički svemirski brod nove generacije se može uporediti sa američkim orionom” i ruskim orelom”. Posada broji od četiri do šest članova koji su smešteni u kabini kupaste kapsule, koja predstavlja komandni odsek (KO).


Mr
Grujica S. Ivanović

Kina je postala treća država, posle SSSR i SAD, koja je u kosmos sopstvenim sredstvima lansirala čoveka. Bilo je to 15. oktobra 2003. kada je pukovnik Jan Li Vei (Yang Liwei, 1965.) 14 puta obleteo oko Zemlje u kosmičkom brodu šenžou-5” (Shenzhou). Ovim tipom kosmičkog broda, čiju osnovu čini koncept sovjetskog aparata sajuz”, do sada je obavljeno devet pilotiranih misija. Kina, takođe, radi na razvoju nove generacije kosmičkog broda koji će leteti do KKS i do Meseca. Petog maja 2020. njegov prototip komplikovane oznake XZF-SC uspešno je lansiran u orbitu najmoćnijom kineskom raketom-nosačem CZ-5B, sa novosagrađenog kosmodroma Venčang (nalazi se na jugu Kine, na ostrvu Haj Nan).

Novi brod je planiran u dve verzije. Prva, koja ima 14tona, koristiće kao nosač dvostepenu raketu srednje kategorije CZ-7. Ovim brodom će kineski tajkonauti (povremeno u društvu kolega iz drugih država) leteti ka KKS. U drugoj verziji, još bezimeni kineski kosmički brod imaće masu od 21tona i služiće za letove tajkonuata na Mesec i na druge planete. Njegov nosač biće kineska raketa superteške kategorije CZ-9.

Idejno i tehnički kineski brod nove generacije se može uporediti sa američkim orionom” i ruskim orelom”. Posada broji od četiri do šest članova koji su smešteni u kabini kupaste kapsule, koja predstavlja komandni odsek (KO). On je spojen sa priborno-agregatnim odsekom (PAO) u kome se nalaze glavni motori i ostali sistemi neophodni za funkcionisanje broda.

Pretpostavlja se da se komandni odsek broda može koristiti do deset puta. On je od toplotno-mehaničkih naprezanja za vreme prolasks kroz guste slojeve atmosfere zaštićen novim termo-ablacionim materijalima koji su četiri puta efikasniji od onih na šenžou”. Takođe, za povratak se koristi usavršeni trokupolni padobranski sistem, a radi ublažavanja kontakta sa tlom, naduvni amortizacioni balon sličan onom kojeg su stručnjaci kompanije Boing” (Boeingg) primenili kod njihovog kosmičkog broda starlajner” (Starliner). Brod je snabdeven principijelno novim elektro-energetskim sistemima u koji ulaze sunčevi paneli i elektrohemijski generatori čiji se rezervoari vodonika i kiseonika nalaze u PAO-u.

Pošto će novi brod leteti ka Mesecu, izvan zone radijacionih pojaseva, tajkonauti će biti zaštićeni od uticaja visokoenergetskih kosmičkih zraka, a kapsula je sposobna da preživi vratolomni povratak drugom kosmičkom brzinom (više od 11 kilometara u sekundi) u atmosferu. Kako je protekao prvi let prototipa novog kineskog kosmičkog broda?

Desetak minuta posle poletanja, izbačen je u orbitu perigeja 169kilometara, apogeja 384kilometra i nagiba u odnosu na ekvator od 41,08o. Odmah su se rasklopile retranslacione antene i paneli sunčevih ćelija koji su se automatski orijentisali ka Suncu. Tokom celog leta imao je stabilnu orijentaciju, snabdevanje opreme električnom energijom se odvijalo bez problema, dok u radu svih ostalih sistema nije uočen bilo kakav kvar.

Za prvi eksperimentalni let pokazao je izvanredne manevarske sposobnosti. Četiri puta je povećao visinu leta; za vreme petog kruga prešao je na orbitu 234×621 kilometar, na devetom ona je iznosila 306×726kilometara, na devetnaestom 327×4.987kilometara, a za vreme 23. kruga dospeo je na 529×6.285kilometara! Pored toga, nezantno je promenjen nagib orbite – sa početnih 41.08o na 42.85o. Pored misije u tzv. duboki kosmos”, zanimljivo je naglasiti da je na ove korekcije orbite pogonski sistem broda povećao brzinu za 2 kilometra u sekundi! To je karakteristično ubrzanje dovoljno da brod takvih gabarita dospe na translunarnu putanje kojom bi, bez ulaska u orbitu oko Meseca, obleteo oko Zemljinog najbližeg nebeskog suseda i vratio se natrag.

Budući da je brod nosio velike rezerve goriva, očekivalo se da će dospeti u višu orbitu, 8.000 kilometara iznad naše planete, ali bez obzira na to postignuti apogej je dovoljan da očeše njene radijacione pojaseve. U cilju analize uticaja kosmičke radijacije u visokim orbitama, u kabini je bilo smešteno semenje različitih biljaka. Pored toga, obavljen je jedan, za prvi probni let koji se tipično planira sa najjednostavnijim operacijama u kosmosu, neobičan eksperiment – štampanje u trodimenzionalnoj tehnici.

Kada je program leta završen 8. maja, na komandu kontrole leta u Pekingu uključen je motor. Počelo je kočenje i silazak broda iz orbite. Pred ulazak u atmosferu odbačen je odsek PAO i sat i po posle početka spuštanja, kapsula se blago aterirala na severu Kine, nedaleko od poligona Dun Fen, već tradiocionalne zone povratka kineskih kosmičkih brodova u Unutrašnjoj Mongoliji.Let novog kineskog kosmičkog broda trajao je dva dana i 19 sati.

O budućim misijama, shodno staroj praksi, Kinezi ne govore mnogo. Ono što je izvesno jeste da se uveliko radi na razvoju superrakete CZ-9 nosivosti do 150 tona za nisku orbitu, odnosno 53 tona za letove ka Mesecu. Govori se o spuštanju prvog Kineza na Mesec oko 2030, dok se paralelno priprema projekat mesečeve baze koju će Kinezi s Rusima graditi. Zbog toga se može reći da je ovaj eksperimentalni let početak jedne velike epopeje u evoluciji kineske kosmonautike.

O autoru

administrator

1 komentar

  • Drago mi je da posle izvesnog vremana mr Grujica Ivanović ponovo piše za Galaksiju. Iz članaka se vidi da je veoma upućen u astronautiku.

Ostavite komentar