ATINSKI TRG

ONLAJN NASTAVA U SRBIJI

702 pregleda
Unsplash

Školski sistem u Srbiji bio je veoma inertan i nije u to vreme prepoznao nastavu na daljinu kao značajnu i inspirativnu. Dobrim delom to se odnosi i na fakultete koji su školovali nastavni kadar. Prošle su dve decenije dok se nije malo glasnije počelo pričati na temu nastave na daljinu.


Zoran Tanasijević

Ovo je osvrt na prve dane kada su postavljani temelji za nastavu na daljinu preko interneta u Srbiji. Bilo je to pre dve i po decenije u Istraživačkoj stanici Petnica. Srbija je daleke 1995. godine bila u izuzetno teškoj ekonomskoj, međunarodnoj i političkoj situaciji i pod sankcijama. Internet je tada zahvaljujući snalažljivim informatičarima ipak stigao u Petnicu. U to vreme na celoj planeti je bilo samo 1% priključenih na internet. Zbog sankcija u Srbiji tada nije bilo komercijalnog interneta. Postojao je intranet u nekoliko univerzitetskih centara. Tada još nije postojao pretraživač Google. On se pojavio tri godine kasnije.

Nastava se na svim nivoima uglavnom održavala u analognom okruženju. Računare je imao mali broj škola, a priključivanje na internet je krenulo od 1997. godine korišćenjem modema veoma male brzine. Digitalne telefonske centrale su postojale samo u velikim gradovima. Na pristupačne laptopove, tablete i mobilne telefone moralo se dugo čekati. U takvim uslovima, koji su današnjim učenicima teško zamislivi, u Istraživačkoj stanici Petnica krenulo se u akciju organizovanja nastave na daljinu pomoću interneta. U to vreme nisu postojali termini kao što je digitalna transformacija nastave, digitalni udžbenici i onlajn nastava.

Prva digitalna knjiga je bila namenjena za polaznike seminara geografije i astronomije. Digitalno izdanje u tri formata se može videti na adresi: http://knjigasunce.petnica.rs. Knjiga spada u otvorene udžbenike za neformalno obrazovanje jer je njeno korišćenje bilo slobodno od prvog dana.

Potreba za nastavom na daljinu ukazala se zbog većeg interesovanja polaznika za nastavnim sadržajima nego što je bilo raspoloživih mesta za prijem na seminare geografije. Neki od pozvanih polaznika su izostajali sa pojedinih seminare pa je i za njih postojala potreba da nastavom na daljinu nadoknade propuštena predavanja u Petnici. Postojao je značajan broj zainteresovanih učenika u našoj dijaspori koji nije mogao da pohađa seminare u Petnici koji su tada držani četiri puta godišnje. Čim se Istraživačka stanica priključila na internet bilo je jasno da je zahvaljujući novoj globalnoj mreži moguće ostvariti velike inovacije u nastavi. Odmah smo to prepoznali kao budućnost obrazovanja.

Da bismo ovaj veliki projekat započeli bilo je potrebno napisati bar jedan udžbenik za polaznike seminara u Petnici i digitalizovati ga. Tokom 1995. godine napisana je knjiga „Kako posmatrati Sunce, štampana naredne godine, a u digitalnoj verziji umnožavana iste godine na flopi i CD diskovima. Knjiga je pored Gofer servisa urađena u HTM formatu 1996. godine. Prva poglavlja su postavljena na internet 1. juna, a kompletna knjiga 1. septembra iste godine. U to vreme je postojao samo jedan poznati internet pretraživač (Yahoo), pa autor nije uspeo da nađe neku onlajn digitalnu knjigu kao dobar uzor. Pošto u Srbiji nije bilo komercijalnih provajdera knjiga je postavljena na strani server na kome se i danas nalazi prva verzija knjige.

Prve godine nastava na daljinu je bila za malobrojne zainteresovane učenike i astronome amatere u inostranstvu jer u Srbiji nije bilo uslova da se koriste onlajn nastavni materijali. Komercijalni internet je stigao u Srbiju tokom decembra 1996. godine i od tada se polako na globalnu računarsku mrežu priključuju učenici sa naših prostora.Prva digitalna knjiga je bila namenjena za polaznike seminara geografije i astronomije. Digitalno izdanje u tri formata se može videti na adresi: http://knjigasunce.petnica.rs. Knjiga spada u otvorene udžbenike za neformalno obrazovanje jer je njeno korišćenje bilo slobodno od prvog dana.

Digitalna onlajn knjiga je pored kompletnog sadržaja iz štampane verzije imala inovacije kao što su pitanja za proveru naučenog, problemski zadaci za samostalan rad koje su učenici rešavali kod kuće, animacije, spisak dodatne literature, linkova na internetu i mnogo priloga. U digitalnoj verziji knjige nalazi se veliki broj hiperlinkova tako da se ona ne čita samo linearno nego je tekst međusobno povezan sa veoma dobrom navigacijom. Izrada ove digitalne knjige je bila tada veoma složena jer nije bilo dobrih editora za izradu veb stranica kao danas.

Zahvaljujući servisima interneta koji su postojali krajem prošlog veka bilo je moguće organizovati nastavu na daljinu za sve darovite i zainteresovane učenike bez obzira gde se se nalazili. Dvosmerna komunikacija je tada uspešno ostvarivana pomoću elektronske pošte. Polaznici onlajn kursa su pored digitalnog udžbenika dobijali i druge digitalne materijale na svoj imejl. Glavni praktičan zadatak im je bio da svakog vedrog dana posmatraju Sunce uz durbin ili teleskop, izbroje grupe pega, klasifikuju ih, nanesu podatke na grafikon i na kraju sve to pošalju imejlom u Petnicu. U knjizi su opisane i metode posmatranja pomračenja Sunca kao i drugih zanimljivih pojava povezanih sa našom matičnom zvezdom. Bio je to veliki napredak u odnosu na klasičnu nastavu u to vreme. Digitalna knjiga o metodama posmatranja Sunca u amaterskoj praksi može se i danas pogledati na računaru, tabletu, laptopu ili mobilnom telefonu. Dobro je optimizovana pa se veoma brzo otvara sa bilo kog uređaja što nije slučaj sa većinom najnovijih digitalnih udžbenika.

Sećanja na ta vremena su delimično izbledela zbog velikog protoka vremena, ali su iskustva veoma dragocena i danas mogu da budu podsticaj prosvetnim vlastima i mlađim generacijama nastavnika koji drže onlajn nastavu u neuporedivo boljim uslovima. Danas su im skoro svi učenici na internetu, sa savremenim mobilnim telefonima, 4G mrežom i odrasli u digitalnom okruženju. Nastavnicima su danas na raspolaganju već gotovi digitalni udžbenici uz veliki broj odličnih i besplatnih platformi za punu onlajn nastavu, a škole su povezane na dobru AMRES (Akademska mreža Republike Srbije) mrežu.

Pokretanje ovog projekta u Petnici je bila praktična pokazna vežbe za nastavu na daljinu. Rezultat je postavljanje temelja za velike promene u obrazovnoj praksi. Najvažiniji rezultat je potpuna promena obrazovne paradigme koja je vladala dva veka. Kolika je to promena bila najbolje svedoči obustavljanje nastave u školama tokom bombardovanja 1999. godine. Dok su sve škole u Srbiji obustavile rad, navedena onlajn obuka u okviru programa geografije u Istraživačkoj stanici Petnica je bez problema funkcionisala preko interneta u toku ratnog stanja. Školski sistem u Srbiji će onlajn nastavu početi da masovno primenjuje (uz ogromne napore i skromne rezultate) tek po izbijanju pandemije 2020. godine.

Nastava na daljinu preko interneta smanjila je potrebu za klasičnim predavanjima u učionici. Ako je onlajn udžbenik dobro urađen on u potpunosti može da zameni predavača. Autor ovog udžbenika je 1998. godine otišao iz Istraživačke stanice Petnica, a onlajn kurs o metodama posmatranja Sunca bez problema funkcioniše punih 25 godina! Zainteresovani učenici mogu bez problema da se samostalno obuče u metodama posmatranja Sunca i obradi posmatračkog materijala.Prvi digitalni onlajn udžbenik (knjigasunce.petnica.rs) je već 25 godina besplatan za korišćenje. Njegovim objavljivanjem trasiran je put za uvođenje besplatnih digitalnih udžbenika u Srbiji koji tek sada postaju ozbiljna alternativa.

Digitalni onlajn udžbenik objavljen krajem prošlog veka koristili su đaci odrasli uz računare. On je u to vreme bio savremen i atraktivan za korisnike. U međuvremenu su stasale mlade generacije koje su odrasle uz mobilne telefone i društvene mreže. Za njih ovakve digitalne knjige nisu više zanimljive za korišćenje. To isto važi i za najnovije digitalne udžbenike koji imaju ozbiljne nedostatke. Da bi se koristili bez napora potreban je veliki ekran, dobri procesori, grafičke kartice i memorija na uređaju. Autori novih digitalnih udžbenika nisu iskoristili trenutak da ih osavremene i prilagode mladim generacijama i mobilnim telefonima. Za generacije koje se danas obrazuju moraju se raditi postudžbenici o kojima je Galaksija prva pisala kod nas.

Većina autora koji danas digitalizuju knjige bili su tek rođeni u vreme nastanka onlajn nastave. Zbog toga se njenih početaka, iz razumljivih razloga, ne sećaju. Školski sistem u Srbiji bio je veoma inertan i nije u to vreme prepoznao nastavu na daljinu kao značajnu i inspirativnu. Dobrim delom to se odnosi i na fakultete koji su školovali nastavni kadar. Prošle su dve decenije dok se nije malo glasnije počelo pričati na temu nastave na daljinu. Tek je potpuno zatvaranje škola zbog pandemije nateralo prosvetne vlasti da se potpuno posvete onlajn nastavi. Mi smo u Petnici pre dve i po decenije imali drugačije ciljeve, vizije i nade kada smo osmišljavali nastavu na daljinu preko interneta.

O autoru

administrator

Ostavite komentar