SKLAPANJE PAMĆENJA

PROFESORKINIH 100 LETA

840 pregleda

Profesorka Jovanka Živojinov, diplomirani fizičar i redovni profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u penziji, proslavila je u utorak, 19.novembra, svoj stoti rođendan.

 Slavlju su, pored članova porodice i prijatelja, prisustvovali i profesorkini nekadašnji studenti,  a kasnije i kolege profesori sa Mašinskog fakulteta. Za profesorku kažu da im je na prvom mestu bila prijatelj, a zatim nastavnik. Uz želju da je zdravlje i vedar duh još dugo služe, prof. dr Predrag Elek, prodekan za međunarodnu saradnju Mašinskog fakulteta,  preneo je prof. Živojinov najsrdačnije čestitke, koje su povodom njenog životnog jubileja  uputili  dekan, prof. dr Radivoje Mitrović i članovi Dekanskog kolegijuma i Nastavno-naučnog veća MF.

Tokom akademske karijere isticala se u oblasti i problemima koji se odnose na termodinamičke jednačine stanja i termodinamičke potencijale, posebno u intervalima temperature od trojne do kritične tačke

 Dr Živojinov, u ovom trenutku možda najstariji profesor Univerziteta u Beogradu, bila je prva žena koja je posle oslobođenja, 1947. godine, započela i gradila akademsku karijeru na, do tada, isključivo muškom Mašinskom fakultetu. Život je posvetila, kaže,  studentima i nauci. „Moja dužnost je bila da svojim studentima osim znanja prenesem i ljubav prema nauci. Bila sam omiljeni profesor. Zvali su me studentska majka. Oni su voleli mene, a ja njih. To osećanje je bilo obostrano i zato su moja predavanja bila veoma posećena”, ističe prof. Živojinov.

Na pitanje šta je to što profesora čini omiljenim  i zbog čega se na predavanjima traži stolica više, kaže da je to na prvom mestu otvoren pristup nastavi koja prati savremene trendove u nauci. „Studenti su voleli moderne stvari, baš kao i ja”, navodi naša sagovornica. Mlađim kolegama poručuje da slušaju i uvažavaju interesovanja svojih studenata. Profesorkini đaci sada su i sami profesori u penziji. S velikim poštovanjem govore o njenim briljantnim predavanjima, posebno na temu Ajnštajnove teorije relativiteta.

„Profesorka je ličnost koja je zračila. Pedagog u punom smislu te reči. Nastavnik koji komunicira sa svojim studentima. Njen pristup nastavi je bio sličan sadašnjem Bolonjskom sistemu. Svako njeno predavanje je bilo doživljaj za sebe. Često bi nam predstavila neki problem, za koji smo sami izvodili formule. Takav pristup nastavi je bio veoma podsticajan za nas studente”, kaže dr Miodrag Janković, profesor Mašinskog fakulteta u penziji sa Katedre za opšte mašinske konstrukcije.

Prof. Elek, prof. Živojinov i prof. Janković

Prof. Živojinov je rođena u novembru 1919. godine u Kikindi. U rodnom gradu je završila osnovnu školu i gimnaziju. U predvečerje Drugog svetskog rata, 1939. godine, upisala se na fizičko-hemijsku grupu Filozofskog fakulteta u Beogradu. Ratne godine provela je Kikindi. Posle oslobođenja nastavila je studije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, gde je diplomirala 1946. godine. Mentor joj je bio čuveni profesor Pavle Savić, osnivač Instituta za nuklearne nauke u Vinči. U martu 1947. godine je izabrana za asistenta za predmet fizika na Mašinskom fakultetu u Beogradu.

Doktorsku disertaciju na temu „Određivanje entropije isparavanja” odbranila je 1958. godine. Njena akademska karijera krenula je uzlaznom putanjom. Za redovnog profesora Mašinskog fakulteta izabrana je 1976. godine. Nastavu je držala i u odeljenjima fakulteta u Kragujevcu, Svetozarevu, Valjevu, Loznici, Smederevskoj Palanci, a i na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu.

Tokom akademske karijere isticala se u oblasti i problemima koji se odnose na termodinamičke jednačine stanja i termodinamičke potencijale, posebno u intervalima temperature od trojne do kritične tačke. Po tome je profesorka Jovanka Živojinov, sa grupom svojih saradnika, bila poznata kako u zemlji, tako i u inostranstvu, a radovi te grupe praćeni su u referentnim stručnim časopisima.

Objavila je više od 100 naučnih i stručnih radova. Bila je član Društva matematičara, fizičara i astronoma Jugoslavije, Francuskog društva fizičara, Evropskog društva fizičara, Jugoslovenskog društva za racionalnu i primenjenu mehaniku, Srpskog hemijskog društva i Njujorške akademije nauka.

(Izvor MF)

 

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar