EKSPLOZIJA INTELIGENCIJE

PREPIRKA SA SAM SA SOBOM

366 pregleda

Budućnost je stigla: IBM-ov program verštačke inteligencije jeiznoseći argumente i protivargumente i saopštio prisutnim ljudima važan zaključak.

 Kompjuter američke firme IBM „Prodžekt dibejter” (Project Debater) – robot koji je već raspravljao s ljudima, prvi put je vodio debatu sam protiv sebe. Sala je zaćutala tokom te rasprave u Društvu Kembridž junion, dok su „dve strane” veštačke inteligencije iznosile svoje pažljivo sastavljene uvodne reči. Tema: Da li bi veštačka inteligencija mogla doneti više štete nego koristi? Veštačka inteligencija „neće moći da donese moralno ispravnu odluku jer je moral jedinstveno svojstven ljudima”, rekao je računar veštačkim, pomalo ženskim glasom.

„Računar ne može lako donositi moralne odluke, a može dovesti do katastrofe. Veštačka inteligencija može naneti mnogo štete”, nastavio je kompjuter. Rekao je da veštačka inteligencija može donositi samo odluke za koje je programirana, a „nije moguće programirati je za sve scenarije, to mogu samo ljudi”. Zatim je mašina promenila stranu, iznoseći protivargumente. Veštačka inteligencija „biće velika prednost jer će ljudima osloboditi vreme koje sada troše na svakodnevne zadatke koji se ponavljaju”, rekao je kompjuter drugim glasom koji je ritmično talasao plavi oblik na ekranu dva metra visokog elegantnog monolitnog stuba.

Za razliku od te prethodne rasprave koja se oslanjala na analizu ogromnog broja članaka iz novina i časopisa, istraživači su ovogputa zatražili i dobili priloge 1.100 studenata Kembridža i time nahranili računar.

Članovi Debatnog kluba koji je tokom svoje 200-godišnje istorije ugostio znamenite ličnosti, među kojima britanskog premijera Vinstona Čerčila, Dalaj Lamu i osnivača „Majkrosofta” Bila Gejtsa, bili su očarani svojim prvim gostom koji nije čovek. IBM je najpre, prošle godine, tu tehnologiju prvi put pokrenuo protiv izazivača-čoveka, da bi utvrdio kako se veštačka inteligencija bori sa suprotstavljenim argumentima, i uspešno prikazao napredak te tehnike.

Noam Slonim (Gigazine)

Za razliku od te prethodne rasprave koja se oslanjala na analizu ogromnog broja članaka iz novina i časopisa, istraživači su ovog puta zatražili i dobili priloge od 1.100 studenata Kembridža i time nahranili računar. Želeli su da saznaju „da li se tehnologija može upotrebiti da se napravi ubedljiv narativ koji će donosiocu odluka pomoći da donese bolji sud”, rekao je naučni vođa projekta Noam Slonim.

Računar Prodžekt dibejter” je izlaganje okončao rekavši: Pređimo na problem blizak mom veštačkom srcu: tehnologija” i izazvao smeh publike

Sistem je morao da identifikuje i razvrsta na čijoj je strani svaki iz mnoštva priloga studenata, da rangira najbolje argumente, da ispravi pravopisne i gramatičke greške, a zatim da na osnovu svega toga sastavi i iznese uverljivu petominutnu izjavu. IBM je rekao da je njegovom kompjuteru za ceo taj proces bio potreban svega jedan minut.

Potencijalne primene te tehnologije uključuju pomoć nekoj kompaniji ili vladi da obradi ankete ili da analizira povratne informacije dobijene od klijenata. Veče s jednim kompjuterom u ulozi dveju strana, nije proteklo sasvim bez ljudi. Računar „Prodžekt dibejter” je izlaganje okončao rekavši: „Pređimo na problem blizak mom veštačkom srcu: tehnologija” i izazvao smeh publike.

Tada su ljudi-debateri preuzeli reč i rezimirali i zaključili raspravu, šaleći se s kompjuterom kojeg su nazvali Sveznalica. Na kraju su se članovi Kluba glasanjem svrstali uz debatnu stranu koja je rekla da veštačka inteligencija donosi više koristi nego štete i da ima sigurnu budućnost, bar za sada.

(Izvor Beta)

 

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar