SRICANJE ISTORIJE

PRVI ARHEOLOG NA SVETU

269 pregleda
Ilustracija

Prvo zabeleženo iskopavanje vodio je vavilonski kralj Nabonid. Kralj Nabonid, koji je vladao sredinom 6. veka p.n.e.

Arheologija kao nauka stara je samo oko 150 godina. Međutim, interesovanje za prošlost znatno je starije. Prvo zabeleženo iskopavanje vodio je vavilonski kralj Nabonid. Kralj Nabonid, koji je vladao sredinom 6. veka p.n.e, može se smatrati ocem arheologije ili prvim arheologom. Njegovo iskopavanje i naknadna restauracija grobova predaka i građevina u Siparu (Irak) i Haranu (Turska) prvi su poznati pokušaji da se otkrije i razume prošlost.Kralj Nabonid obnavljao je hramove drevnog Vavilona i tragao je za natpisima ranijih vladara.

Nabonid, kao kralj Vavilona, obraćao je malo pažnje na politiku, religiju ili poslove carskog Vavilona, radije je putovao i istraživao starije građevine, hramove i antičke objekte koji su se nalazili u unutrašnjosti carstva. Iz tog razloga je uključen u arheološku „kuću slavnih” jer je njegovo napuštanje kraljevskih dužnosti bilo u korist nekih od prvih arheoloških istraživanja.


Zavetna ploča Ur-Namua

Bio je ili privatni kolekcionar ili kustos budući da je njegova kolekcija otkrivena u glinenoj posudi u kući pored biblioteke. Mora da je bio veoma učen čovek, jer je sakupljao upravo takve predmete koje bi današnji istraživač i poznavalac birao. Izdvajao je primerke koje ilustruju istoriju i starine svoje zemlje ili običaje i običaje u davna vremena. Za modernog istraživača ova zbirka se pokazala od ogromne koristi i vrednosti, jer je bacila mnogo svetla na istoriju i topografiju Vavilona i rešila mnoga sumnjiva hronološka pitanja.

Najstariji predmet koji se nalazio u posudi bila je glinena ploča iz vremena Sargona Prvog od Agade (2650. g.p.n.e.), s njegovim imenima i titulama, od kojih su mnoge do tog otkrića bile nepoznate. Druga, mlađa ploča, jeste crna kamena zavetna ploča Ur-Namua (2400. g. p.n.e.) sa sumerskim natpisom:Belu, kralju zemalja, njegovom kralju Ur-Enguru, moćnom šampionu, kralju Ura, kralju Sumera i Akada, koji je sagradio zidove Nipura”. Ovu tvrdnju potvrđuje i činjenica da su table od opeke sa njegovim imenom i titulama pronađene u donjim tokovima zidova u Nipuru.

Marduk u religiji Mesopotamije bio je glavni bog grada Vavilona i državni bog Vavilona, često nazivan Bel ili Gospod. Ur-Namu ili Ur-Engur, poznat kao i Ur-Gur, bio je osnivač dinastije Sumera u Uru u južnoj Mesopotamiji. Poznat je i po svom zakoniku koji predstavlja najstariji sačuvani zakon.


Ploča od pečene zemlje Bur-Sina

Zatim se tu nalazila ploča od pečene zemlje Bur-Sina iz Ura (oko 2350. godine p.n.e.) ili prvi pečat ovog vladara koji je iskopan u Nipuru, u Vavilonu. Dobro očuvana pločica sadržala je podatke o broju hramova i svetilišta koji su nekada postojali u Nipuru i imena bogova i boginja koje su tamo obožavalei Par ugovornih ploča iz 1100. godine p.n.e. i 1095. godine p.n.e. daju važne hronološke reference o kraljevima koji su vladali u tom periodu, i tako dalje. Za asirski period izrađene su dve ploče koje se odnose na pozajmice i plaćanja kamata.Zanimljiva astronomska zapažanja u vezi sa Devicom i Škorpijom bila su ispisana na drugoj ploči i, na kraju, postoji deo plana grada Nipura, koji je utvrđen ideogramom „Belov grad”, sinonim za Nipur, napisan u sredini fragmenta.

Njegov najvažniji poduhvat bila je obnova hrama boga sunca Šamaša u Siparu, iako je bio obnovljen četrdeset pet godina ranije od strane Nabukodonosora. Irački asirolog Hormuzd Rasam otkrio je hram sunca u Siparu i u njemu Nabonidov cilindar, koji se sada nalazi u Britanskom muzeju, na kome je zabeležena obnova hrama.

Kralj Nabonid se posvetio obnavljanju drevnih svetilišta bogova koja su propala, nadajući se da će time dovesti do velikog religioznog preporoda i usput dobiti naklonost i zaštitu bogova i vratiti za iskazanu im odanost. Njegovo interesovanje za proučavanje prošlosti podstaklo ga je da istražuje istoriju hramova koje je obnovio, i insistirao je da pisari i učeni ljudi njegovog vremena prouče dokaze na natpisima koje je otkrio, i na taj način utvrde datume važnih događaja u prošlosti i redosled kojim su se dogodili.


Nabonidov cilindar

Potom, u sopstvenim natpisima Nabonid pominje ime kraljevskog osnivača svakog hrama i dodaje da je živeo toliko i toliko godina pre njega.Tako je doneo veliku korist kasnijim generacijama; iako su novi dokazi pokazali da njegova hronologija nije uvek bila tačna, ipak su njegova istraživanja bila ogromna pomoć u daljem istraživanju savremenih istoričara.

(Izvor Sve o arheologiji)

O autoru

administrator

Ostavite komentar