MEĐU IZMEĐU

SRPSKI ARHEOLOZI U „NEJČERU”

660 pregleda
Tragovi voska na grčariji (Alfonso Aldaj Ruiz)

To ne može biti bajata vest kad god se pojavila. Na samom izmaku 2015. u najuglednijem naučnom časopisu na svetu osvanuo je članak sa 65 potpisnika iz 52 naučne ustanove i, naravno, s dva prezimena iz Srbije – prof. dr Nenad Tasić i dr Jasna Vuković – u kojem se dokazuje da su u mlađem kamenom dobu gajili pčele u Turskoj. Dakle, pre otprilike 8.500 godina.

 

Arheolozi su, naime, pronašli tragove pčelinjeg voska u ostacima ranoneolitke grnčarije. Praistorijski čovek nije samo krao pčelinji med da bi gao jeo, on je, čak, koristio njihov vosak.

Saće iz pećine u Francukoj (Erik Turnere)

U velikoj zbirci praistorijskih oslikanih stena u istočnoj Španiji na jednoj je prikazano kako ljudi sakupljaju med, Vreme nastanka sporno, iako su pojedine starije od 80 vekova. Zašto? Zato što ima i onih znatno mlađih.

Najočigledniji razlog za
gajenje pčela bio je med,
redak zaslađivač
praistorijskih ljudi.

Na zidnim slikama faraonskog Egipta vide se prizori iz tadašnjeg pčelarstva, a „Biblija” je prepuna pominjanja lepljive slatkoće, treba li više reći od „Zemlja mleka i meda”. Čak u „Knjizi postanja” piše: „I njihov otac Izrael im reče, ako sada tako mora biti, uradite to; uzmite od najboljih zemaljskih plodova u svoje sudove, i nosite dole čoveku [u Egiptu] poklon, malo melema, i malo meda, začine, i mirisnu smolu, orahe, i bademe”.

Naučnici su otkrili
prepoznatljiv otisak
pčelinjeg voska dok na
više od 6.000 krhotina.

Ali grnčarija u Turskoj seže do sedmog milenijuma pre naše ere, hiljadama godina ranije od faraonskog i biblijskog doba, naovi se u rečenom naučnom članku. Naučnici su otkrili prepoznatljiv otisak pčelinjeg voska dok su proučavali hemikalije na više od 6.000 krhotina izvađenih iz zemlje na preko 150 arheoloških nalazišta u Evropi.

Najočigledniji razlog za gajenje pčela bio je med, redak zaslađivač praistorijskih ljudi. Međutim, pčelinji vosak mogao je biti korišćen za različite tehnološke, ritualne, kozmetičke i medicinske svrhe, na primer za zapušavanje poroznih keramičkih posuda.

Nedostatak fosilnih zapisa znači da su pčele bile pretežno nevidljive proteklih 10.000 godina. Najnoviji nalazi su prvi nedvosmisleni dokaz, zasnovan isključivo na hemijskom otisku, koji potvrđuje da su se pradavni zemljoradnici naveliko gostili medom.

(Ako neko od čitalaca zna da nas je neko pretekao u odocneloj objavi, neka se slobodno javi).

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar