ŠAPUTANJE NERAVA

ŠTA MALI MOZAK SKRIVA

326 pregleda
Shutterstok

Otkriveno da mozak ima funkciju za koju se pre nije znalo. Rezultati pokazuju da je sastavni deo mreže koja je odgovorna za poboljšano pamćenje emocionalnih informacija.

Novo istraživanje pokazalo je da cerebellum, odnosno mali mozak, ima funkciju za koju se ranije nije znalo.Do ovog otkrića bilo je poznato da mali mozak ima važnu ulogu u kontroli pokreta. Takođe se znalo da u nekoj meri može biti uključen u neke kognitivne funkcije, kao što su pažnja i jezik, i u reguliranje odgovora na strah i zadovoljstvo.Međutim, nova studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS),pokazala je da mali mozak ima važnu ulogu u pamćenju emocionalnih podražaja, kako pozitivnih tako i negativnih.

„Poboljšano pamćenje emocionalnih podražaja ključno je za preživljavanje, ali takođe može pridoneti razvoju i održavanju poremećaja povezanih sa strahom u slučaju izrazito odbojnih iskustava”.

Snažna emocionalna iskustva bila su važna u našoj evolucionoj istoriji, a važna su i danas. Zahvaljujući njima pamtimo i prepoznajemo situacije u kojima smo bili izloženi opasnostima, a i situacije u kojima smo na neki način prosperirali. No pamćenje traumatičnih iskustava, takođe, može imati negativne posledice za psihu.Poboljšano pamćenje emocionalnih podražaja ključno je za preživljavanje, ali takođe može pridoneti razvoju i održavanju poremećaja povezanih sa strahom u slučaju izrazito odbojnih iskustava”, pišu autori u sažetku studije.

Ugodni i neugodni

S pamćenjem emocija ponajviše se povezuju delovi mozga koji se nazivaju amigdala i hipokampus. Budući da je mali mozak već ranije povezan sa iskustvima straha, naučnici su u novoj studiji pokušali istražiti ima li i on ulogu u beleženju emocionalnih sećanja.

U uvodu autori ističu da se emocionalne informacije bolje pamte od neutralnih. Da bi otkrili ima li mali mozak neku ulogu u pamćenju emocija, kao što ima u beleženju straha i zadovoljstva, istraživači su snimali mozgove 1.418 zdravih ispitanika funkcionalnom magnetskom rezonancom (fMRI) dok su ih izlagali slikama koje su podticale različite emocionalne doživljaje – 24 s pozitivnim, 24 s negativnim i 24 s neutralnim.

Pozitivne slike uključivale su erotske prizore, sportske događaje i neke životinje. Negativne slike prikazivale su telesne ozlede, zmije i scene napada. Neutralne slike predstavljale su neutralna lica, kućne predmete i zgrade.Snimci mozga napravljeni fMRI-om pokazali su da su učesnici u ispitivanju znatno bolje pamtili pozitivne i negativne slike od neutralnih i da je poboljšana sposobnost čuvanja takvih doživljaja bila povezana s trenucima u kojima je zabeležena povećana aktivnost malog mozga.

Novo otkriće trebalo bi pomoći u rešavanju problema koji nastaju kada sećanja nisu ispravno uskladištena ili kada su previše snažno utisnuta u umove. Kada se previše lako prisećamo bolnih ili strašnih doživljaja, kao što su ratna iskustva, to može dovesti do problema s mentalnim zdravljem.

Štaviše, naučnici su uočili da je tokom izlaganja emocionalnim doživljajima nivo komunikacije između malog i velikog mozga takođe bio povećan. Mali mozak je primao informacije iz prednjeg cingularnog (senzorni) korteksa (područje ključno za opažanje i procenu osećaja), a isto tako ih je prosleđivao amigdali i hipokampusu.Ovi rezultati pokazuju da je mali mozak sastavni deo mreže koja je odgovorna za poboljšano pamćenje emocionalnih informacija”, rekao je jedan od autora studije, neuronaučnik Dominik de Kerven sa Univetziteta u Bazelu u Švajcarskoj.

Pomoć u lečenju

Novo otkriće trebalo bi pomoći u rešavanju problema koji nastaju kada sećanja nisu ispravno uskladištena ili kada su previše snažno utisnuta u umove.Kada se previše lako prisećamo bolnih ili strašnih doživljaja, kao što su ratna iskustva, to može dovesti do problema s mentalnim zdravljem. Emocionalno pamćenje, umesto da deluje korisno, može imati negativan učinak svojstven za osobe s PTSP-om (postraumatski stresni poremećaj).

„Ovi nalazi proširuju znanje o ulozi malog mozga u složenim kognitivnim i emocionalnim procesima i mogu biti relevantni za razumevanje psihijatrijskih poremećaja s nenormalnim emocionalnim sklopovima, kao što su posttraumatski stresni poremećaj ili poremećaji iz autističnog spektra”, ističu autori.

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar