SKLAPANJE PAMĆENJA

STRAH OD PRVOG CARA

213 pregleda
Wikipedia

Arheolozi već 50 godina istražuju jedno od najvećih nalazišta na svetu. Iskopali su više od 8.000 ratnika od terakota, ali ne i grobnicu prvog cara Kine. Zašto se plaše da je otvore?

Više od 2.000 godina niko nikada nije zavirio u grobnicu prvog cara Kine Ćin Ši Huanga. Arheolozi su do sada istražili, odnosno i dalje istražuju, jame u kojima su pohranjeni vojnici od terakote i sve ono što je bilo potrebno vojnicima u zagrobni život da štite cara. Međutim, njegovu grobnicu nisu pokušali ni da otvore. Da li je to strah ili srtrahopoštovanje? Moguće da se plaše da će iskopavanjima oštetiti grobnicu i tako izugubiti važne podatke. Ili postoji nešto strašnije i opasnije?

Prvi kineski car Ćin Ši Huang (260-210. g.pne) iz dinastije Ćin, poznat kao i Jing Dženg, sa 13 godina postao je vladar države Ćin. Sa 22 godine vodio je svoju vojsku do pobede protiv devet drugih država. Njegov ime znači prvi car dinastije Ćin”. Dinastija Ćin je prva ujedinila zemlju (221-206. g.pne), uspostavila centralizovani sistem vlasti. Objedinila je pisani jezik u Kini i vrhovnom vladaru Kine dala titulu car umesto kralj. Car Ćin je prvi započeo izgradnju Velikog zida za odbranu na severu.

On je bio jedan od najbogatijih i najmoćnijih vladara koji su ikada živeli. Od početka svoje vladavine viđen je kao brutalni tiranin, koji je stotine hiljada ljudi prisilio na rad da bi ispunio svoje grandiozne ambicije. Kinom je vladao pre više od 2.000 godina, a njegova vojska bila je jedna od najstrašnijih na svetu. Nijedan od mnogih neprijatelja nije se usudio da ga napadne dok je njegova vojska bila u pripravnosti. Istorija tvrdi da je palio knjige, uništavao zapise svojih prethodnika i žive sahranjivao naučnike, jer su mu se suprostavljali. U drevnim knjigama je zapisano da se plašio vlastite smrti i zavera koje su njegovi neprijatelji kovali. Imao je viziju večne vladavine, koja se temeljila na njegovoj besmrtnosti, stoga je smrt bila nezamisliva.

Beznačajan kakav jesam, podigao sam trupe da kazne pobunjene prinčeve, i zahvaljujući svetoj moći naših predaka, svih šest kraljeva je kažnjeno kako su zaslužili, tako da je konačno carstvo umireno. Ako se ne izvrši neka promena u tituli, neće biti načina da se ova dostignuća proslave i obznane kasnijim generacijama. Neka se raspravlja o carskoj tituli”, zabeležio je kineski istoričar Sima Ćen (145-87. g.pne).

Istoričar Sima Ćen je u svojoj biografiji opisao da je car mrzeo čak i da čuje razgovore o smrti i da niko od zvaničnika nije smeo da pomene samu reč. Još u mladosti, kada je imao 13 godina, naredio je da mu se sagradi ogromna podzemna grobnica. Strahovao je od smrti i stalno je tragao za eliksirom koji bi mu omogućio besmrtnost.

Međutim, kako nije uspeo da ga pronađe odlučio je da sebi obezbedi večnu vladavinu na onom svetu i povede svoju vojsku koja bi ga zaštitila u zagrobnom životu. Svojim radnicima tražio je da mu naprave savršen model njegovog carstva. Taj model morao je da predstavlja repliku njegovog života da bi živeo u udobnosti i sigurnosti u zagrobnom životu. Više od 8.000 ratnika od terakote je napravljeno je da čuvaju ovo carstvo podzemlja.

Arheolozi se plaše da je opasno istražiti grobnicu zbog uzoraka tla okolo, koji pokazuju veoma visok nivo žive. Živa je opasna po zdravlje ljudi, može da zagadi okolinu.Jedna od legendi kaže da se car Ćin razboleo i umro nakon što je popio eliksir besmrtnosti”. Veruje se da je pio lekove od žive da bi živeo večno, i da ga je to ubilo u 39. godini. Smrt je kratko držana u tajnosti da ne bi došlo do pobune među narodom. Potom je car sahranjen na planini.

Terakota vojska (Wikipedia/Jmhullot)

Istorijski izvori tvrde da su na ulazu postavljene zamke kao što su stotine skrivenih samostrela spremne da spreče svakoga ko pokuša da kroči u grobnicu. Postoji i drugi razlog zašto grobnica nije otvorena, a to je da ona sadrži predstave sazvežđa i Zemlje, verovatno carstva, sa živom koja imitira stotinu reka i mora konstriusanih tako da izgleda da teku, da u grobnici teče reka žive.

Istoričar Sima Ćen je naglasio u svojim spisima upotrebu metala koji teče u stvaranju carevog ličnog modela sveta. Savremene naučne studije potvrđuju prisustvo visokog nivoa žive u zemljištu. Istraživanje sprovedeno 1980-ih otkrilo je područje u centru grobne humke od oko 12.000 kvadratnih metara s neobično visokim nivom žive. Tadašnja istraživanja su pokazala da se koncentracija žive u humci, koja je varirala i van nje, znatno razlikovala i da visoki brojevi pokazuju nivo u središtu humke koji nije prirodan.

Mauzoleja cara Ćina se sastoji iz dva dela. Od nadzemne humke i podzemne palate. Da bi se stiglo do palate, neophodno je ukloniti humku. Ne postoji način da se iskopa samo nekoliko rupa i tako pogodi ulaz u palatu. Grob cara je verovatno na oko 35 metara dubine, i tu postoje rizici od zatrpavanja ljudi koji istražuju. S druge strane, arheološka istraživanja su s razlogom izuetno spora. Verovatno bi iskopavanja grobnice trajala godinama, ako ne i decenijama, a to zahteva veliki broj ljudi i mnogo novca.

Arheolozi su skoro 30 godina iskopavali samo trećinu jama ratnika od terakote. Površina mauzoleja Ćin Ši Huang je oko trinaest puta veća od površine jama!Mnogi stručnjaci veruju da će iskopavanja da unište brojne predmete u grobnici, a koji su od organskog materijala.Postoji mnogo priča o skrivenom blagu, ali istoričari veruju da niko nikada nije uznemirio grobno mesto prvog cara Kine. Jedni su se plašili da će ih progoniti drevni duhovi, drugi su jednostavno poštovali uspomenu na mrtve. Danas kineski lideri smatraju da velike vladare, čak i one koji su bili okrutni i sebični, treba ostaviti na miru.

(Sve o arheologiji)

O autoru

administrator

Ostavite komentar