ARGUSOV POGLED

SVET NA PARNI POGON

2.030 pregleda
Ilustracija Vladimira Petkovića

Šta bi se desilo da su se obistinila sumorna predviđanja vodećih matematičara s kraja 18. veka? Nedostajlo bi mnogo toga, sami se u to uverite pažljivo osmotrivši umetničku ilustraciju ispod naslova. Čak i savremena medicinska dijagnoza, za koju je pisac Oldos Haksli rekao da je ,,toliko napredovala da praktično više nijedan čovek nije zdrav”.

Petkovic Miodrag

Prof. dr Miodrag Petković

Krajem 18. veka neki vodeći matematičari, uključujući Lagranža (Žozef Luj) i Dalambera (Žan l` Ron), smatrali su da su istraživanja u matematici iscrpljena. Razlog za ovaj pesimizam tesno je povezan sa tendencijom da se od vremena starog Vavilona pa do Ojlera i Laplasa razvitak matematike identifikovao s razvitkom mehanike i astronomije. Ove grane su predstavljale inspiraciju i usmeravale najznačajnija matematička otkrića i smatralo se da je ovaj proces dostigao kulminaciju.

Ne bismo imali kompjutere i
laptopove, internet, satelitsku
televiziju, mobilne telefone, GPS,
CD i DVD plejere, MP3 plejere…

Međutim, nova generacija matematičara proizašla iz francuske revolucije i pojava genija iz Getingena – Gausa (Karl Fridrih), ubrzo su dali novi zamah matematici. Nastupilo je vreme razvoja mnogih novih matematičkih disciplina, u kome nijedan matematičar neće razumeti sve, a mnogi ljudi neće razumeti ništa.

Šta bi se desilo da je matematika ostala na nivou znanja iz Ojlerovog (Leonard) i Lagranžovog vremena? O ovome je napisano mnogo članaka i knjiga, jer je to vrlo izazovna i zahtevna tema; bilo koji kratak prikaz bio bi nepotpun. Ipak, pomenimo najvažniju posledicu: bez napretka matematike ne bi bilo napretka u mnogim inženjerskim disciplinama, biologiji, medicini, saobraćaju, svemirskim letovima, ekonomiji i tako redom, što bi se u krajnjoj meri odrazilo na kvalitet života ljudi i, ono najstrašnije, i dalje bi prevladavao kratak životni vek.

Danas meteorološke prognoze mogu
nekima da razreše veliku dilemu
pred polazak na posao: da li
poneti kišobran ili ne?

Možda bi vrlo mali procenat bogatih imao lagodan život (ne baš iznenađujuća činjenica, bilo je to u svakom civilizacijskom dobu), ali ne bi ni oni previše dugo uživali u svom bogatstvu i svemu onome što ono nosi jer bi i njihov životni vek bio znatno kraći.

Lakše je nabrojati čega bismo bili lišeni. Ne bismo imali kompjutere i laptopove, internet, satelitsku televiziju, mobilne telefone, GPS, CD i DVD plejere, MP3 plejere… Megagrađevinske strukture poput velikih mostova i oblakodera nisu mogući bez ogromnih proračuna i dizajnerskih tehnika, tako da bi postojale samo u mašti pojedinaca i filmovima poput „Megapolisa” (1927),  čuvenog nemačkog režisera Frica Langa.

Bez optimizacionih metoda i teorije grafova saobraćaj bi bio u kolapsu, a regularni prevoz avionima (naravno, vrlo skromnih, jer bi njihov razvoj bio ograničen nedostatkom složene matematičke teorije i mehanike fluida) teško da bi bio moguć bez radara i navigacije. Svemirski letovi ostali bi na nivou maštarija Žila Verna i Herberta Džordža Velsa. Bez satelita i satelitskih snimanja metereoloških pojava duž čitave Zemljine kugle i superkompjutera za obradu dobijenih podataka, metereološke prognoze bile bi na nivou ,,ove godine biće gadna zima Indijanci već tri godine sakupljaju drva” ili na malo višem.

Danas meteorološke prognoze mogu da predvide velike prirodne katastrofe, uragane, mrazeve, sušne periode, i da na taj način spasu živote velikog broja ljudi. I čak da nekima razreše veliku dilemu pred polazak na posao: da li poneti kišobran ili ne?

Finansijski sistem funkcionisao bi na primitivnom nivou, sticanje dobitka ili gubitak dobara ili novca bila bi pojava bez dovoljno kontrole; investiciona ulaganja uvek bi bila rizična. Finansijski eksperti imaju puno različitih matematičkih oruđa i metoda koji pomažu brokerima na berzi prilikom odlučivanja. Pomenimo, na primer, specijalizovane statističke modele za analizu istorije podataka u određnom periodu ili verovatnoću i stohastičke metode za predviđanje ponašanja finansijskog tokova i kretanja akcija. U današnje vreme u finansijskim transakcijama posebno je značajna Blek-Skoulsova parcijalna diferencijalna jednačina koja u vremenskom domenu značajno doprinosi preciznosti procene akcija s vrlo malim rizikom.

Kompjuterska tomografija (CT) za skeniranje u medicini nije moguća bez matematičke teorije (digitalna geometrija, Furijeovi redovi), što bi onemogućilo veliki broj preciznih i efikasnih dijagnostičkih podataka. Stagnacija bioloških i medicinskih istraživanja bez statistike, kompjutera i pratećih složenih sistema direktno bi se odrazila na dužinu životnog veka. Evo vrlo ilustrativnog primera: godine 1947. prosečan životni vek u svetu bio je samo 48 godina, dok je u 2013. taj prosek iznosio 65 godina.

Do ovog drastičnog povećanja došlo je usled poboljšanja uslova života, ali i zbog primene sve efikasnijih lekova i dijagnostičkih uređaja i metoda čiji razvoj ne bi bio moguć bez matematike. Pomalo u ozbiljnom i pomalo u šaljivom tonu, čuveni pisac Oldos Haksli („Vrli novi svet”) jednom je rekao da je ,,dijagnoza u medicini toliko napredovala da praktično više nijedan čovek nije zdrav”.

Nedostajalo bi nam još mnogo toga. Umesto daljeg nabrajanje stvari i pogodnosti koje ne bismo imali, dajemo jednu ilustrativnu paralelu na globalnom nivou: kako bi svet izgledao da su parne mašine ostale kao jedini energetski pogon. Na gornjoj slici urađenoj pomoću kompjutera u Steampunk stilu dizajner Vladimir Petković (koji živi i radi u San Francisku, SAD) daje svoje viđenje skoro apokaliptične vizije sveta ,,na parni pogon”. Prikazana umetnička ilustracija izabrana je u svetsku kolekciju pod nazivom Computer Arts – Steampunk Graphics, luksuzne knjige u izdanju Grafito Books iz Londona.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar