SKLAPANJE PAMĆENJA

TAJANSTVENI NEBRA DISK

397 pregleda
Ilustracija

Najstariji astronomski prikaz na svetu.

Nebra disk jedan je od najvažnijih arheoloških nalaza prošlog veka i remek-delo evropske arheologije. Opšte je prihvaćeno da Nebeski disk Nebra prikazuje najraniji poznati konkretan prikaz astronomskih fenomena na svetu.Ovaj jedinstveni artefakt pripada kolekciji muzeja Landesmuseum fur Vorgeschichte u Haleu (Nemačka).U junu 2013. godine uvršten je u UNESKO-ov registar Sećanje na svet” i nazvan jednim od najvažnijih arheoloških nalaza 20. veka.”

Disk prikazuje prvu realističnu predstavu noćnog neba. Nebo je verno prikazano sa zvezdama kao svetlećim tačkama. Verovatno je služio kao neka vrsta kalendara i pokazuje da su ljudi u bronzanom dobu imali znanja o noćnom nebu. Tokom godina nastale su promene na disku. Na primer, dodati su „lukovi horizonta” koji označavaju tačke izlaska i zalaska sunca na horizontu u vreme solsticija. Kasnije je dodat čamac, jer se u to vreme smatralo da sunce i mesec vuče čamac. To se može videti i u brojnim kamenim rezbarijama i bronzanim nalazima.

Za datovanje istraživačima su konačno pomogli organski ostaci na jednom od mačeva. Analiza ugnjenikom S14 pokazala je da potiču iz 1600. godine pre nove ere, iz ranog bronzanog doba. Takođe postoji veza diska i pratećih nalaza iz ostave. Potvrđeni su, naime, sličan hemijski sastav metala i odgovarajuća adhezija tla.

Bronzani Nebra disk pronašla su 1999. godine dva lovca na blago zajedno sa ostavom bronzanih predmeta u zemlji u Mitelbergu blizu Nebre u Nemačkoj. Ostava se sastojala od dva mača, dve sekire, dve spiralalne narukvice i dleta. Bronzani disk ima prečnik od 32 santimetra i datuje se oko 1.600 godina pre nove ere.Ubrzo nakon pronalaska, dvojica pljačkaša prodali su ga prvom trgovcu antikivitetima. Tri godine kasnije disk i ostali artefakti pronađeni su u jednom švajcarskom hotelu, pa su ih nadležni policajci zaplenili. Od tada Nebra disk je predmet temeljnog proučavanja.

Replika ostave koja je nađene 1999. Godine (Christian Reinborh/Wikipedia)

U naučnom članku objavljenom 2020. u Archäologische Informationen 43, praistoričari Rupert Gebhard i Rudiger Kraus posumnjali su u datiranje diska, tvrdeći da ostava ne predstavlja „zatvoreni nalaz”, a to znači da možda i ne potiče sa utvrđene lokacije. Drugim rečima, jedinstveni nalaz bez arheološkog konteksta, pa ga zbog toga treba datovati u gvozdeno doba (oko 800. do 50. godine pre nove ere), a ne u bronzano zajedno sa ostavom.

Ovu pretpostavku je 2020. opovrgao istraživački tim od 13 članova u časopisu Archaelogia Austriaca 104. Autori su pokazali su da Gebhard i Kraus raspravljaju s nepotpunim i ponekad netačnim ili lažno reprodukovanim podacima.Nakon zaplene predmeta, lovci na blago su otkrili mesto otkrića ostave. Naknadne istrage Državnog ureda za upravljanje baštinom i arheologijom Saksonije-Anhalt potvrdile su autentičnost lokaliteta. To su bile oznake na terenu, flaša sa vodom koju je odbacio jedan od pljačkaša, tragovi pijuka koji su koristili i povećane koncentracije zlata i bakra u sedimentu. Povrh toga, korespondencija uzoraka tla sa nalazišta sa sedimentom koji se zalepio na disk i na jedan od pratećih mačeva, a i prianjanja sedimenta na bronzanoj sekiri govore o poreklu iz Mitelberga.

Za datovanje istraživačima su konačno pomogli organski ostaci na jednom od mačeva. Analiza ugnjenikom S14 pokazala je da potiču iz 1600. godine pre nove ere, iz ranog bronzanog doba. Takođe postoji veza diska i pratećih nalaza iz ostave. Potvrđen su, naime, sličan hemijski sastav metala, a i odgovarajuća adhezija tla.Bronzani disk Nebra upotrebljvao se duže vreme, dok na kraju nije zakopan u zemlju.Pre nekoliko godina arheolozi su istraživali najveću humku u Nemačkoj. Jedna od pretpostavki jeste da su bitni članovi zajednice bili sahranjeni ispod nje s diskom Nebra.

(Ilustracija Frank Vincentz/Wikipedia)

(Sve o arheologiji)

O autoru

administrator

Ostavite komentar