TREĆI KAMEN

TO JE VANZEMALJSKI TRAG?

1.175 pregleda
NOAA

Neočekivano otkriće kod Arktika pomoći će u potrazi za drugim civilizacijama i zlatom.

Naučnici su 2014. u Arktičkom oceanu pronašli termalne otvore u području poznatom kao Aurora.U početku nisu shvatili koliko je to otkriće značajno.Vratili smo se kući sa ekspedicije misleći: U redu, pronašli smo mesto na Arktiku. To je sjajno, ali ako uklonite ledeni pokrivač, to je samo još jedno mesto sa ventilacijskim otvorima”, rekao je Kris erman, viši naučnik sa Odseka za geologiju okeanografskog instituta Vuds Hol (SAD).

Međutim, nakon analize i naredne ekspedicije 2019. godine, međunarodni je tim shvatio da je otkriće vrlo značajno. Pokazalo se da bi ovi otvori, baš kao i drugi slični u grebenu Gakel, mogli promeniti razumevanje ultrasporog širenja srednjeokeanskih grebena, značajno povećati procene vrednih morskih mineralnih naslaga bogatih bakrom i zlatom i poslužiti kao prirodna laboratorija u potrazi za vanzemaljskim životom.Najvažniji u ovom otkriću mogli bi biti izvori ispod okeana prekrivenog ledom koji su odlično mesto za proučavanje sinteze organskih tvari, relevantno za poreklo života i potragu za životom van Zemlje”, izjavio je erman, rukovodilac istraživanja objavljenog nedavno u časopisu Nature Communications.

Vanzemaljski život

Najbolji kandidati za vanzemaljski život u Sunčevom sistemu su Jupiterov mesec Evropa i,naročito, Saturnov mesec Enkelad. Oba nebeska tela pod ledenom korom imaju velike okeane vode u tekućem stanju i hidrotermalne aktivnosti – uslove koji jako nalikuju onima otkrivenim u grebenu Gakel.

Hidrotermalni izvori na Enkeladuveć su potvrđeni. Naime, kako piše u naučnom radu predstavljenom u časopisu Science, svemirska letelica „Kasini” je u oktrobru 2015. proletela kroz oblak materijala koji je izbačen kroz pukotine na ledenoj kori Enkelada i uzorkovala njegov hemijski sastav. Pokazalo se da oblak sadrži molekularni vodonik, H2, što je znak da voda u okeanu Saturnovog meseca reaguje sa stenama kroz hidrotermalne procese. To izbacuje okean iz hemijske ravnoteže na sličan način kako se to zbiva u vodama oko Zemljinih hidrotermalnih izvora. Takav vodonik je potencijalni izvor hemijske energije za žive organizme.

Daleko od Sunca

Naučnici smatraju da su na Evropi i Enkeladu glavni izvori toplote plimska naprezanja i trenje uzrokovani gravitacijom matičnih planeta i drugih meseca i radiogene aktivnosti u njihovim stenovitim jezgrima. Prema istraživanjima, na Enkeladu bi temperatura i ukupan hidrotermalni prenos mogli bi biti, čak, viši nego na našoj planeti.

Aurora je, inače, podmorska planina na vrhu grebena Gakel, smeštenog između Grenlanda i Sibira. Greben se širi izuzetno malom brzinom od centimetra godišnje. Kako se tektonske ploče razilaze, morska voda prodire kroz pukotine u Zemljinoj kori. Ispod kore nalazi se magma koja zagreva vodu do visokih temperatura od oko 400° Celzijusovih stepeni. Toplota pokreće hemijske reakcije što uklanjaju kiseonik i druge hemikalije iz vode koja potom izbija u okeanu kao oblak. Taj proces naziva se hidrotermalna ventilacija.

Zbog sporog širenja grebena istražovači su smatrali da otvori Gakela nisu dovoljno vrući da održe dugotrajnu hidrotermalnu cirkulaciju. Stoga su verovali da su malo verovatna mesta za nastanak života i stvaranje velikih mineralnih naslaga. U svojoj analizi, međutim,naučnici su otkrili da hidrotermalno polje Aurora sadrži visoke količine zlata, bakra i metana. Posebno je zanimljivo otkriće metana jer ga je sonda „Kasini” otkrila u oblaku Enkelada, što ukazuje na moguću sličnost ovih hidrotermalnih procesa.

Život kao na Enkeladu

ermanovisaradnici su u svojem istraživanju koristili sonar visoke rezolucije i kamere za praćenje uživo. Između ostalim, snimili su formacije koje se nazivaju hidrotermalni dimnjaci. Blede mrlje zabeležene na vrhovima nekoliko dimnjaka ukazuju na život mikroba kakav bi mogao postojati duboko u Enkeladovom okeanu.Ispitivanja oblaka koji se uzdiže iz otvora pokazala su da se on podudara sa oblacima pronađenim na drugim otvorima na grebenima koji se polako šire. Tim je, takođe,uočio da se otvori nalaze u tzv. ultramafitnim stenama koje nastaju u Zemljinom plaštu i po sastavu su slične meteoritima.

Otvori na morskom dnu Enkelada se, isto tako, nalaze u ultramafitnim stenama, a naučnici smatraju da bi mogli igrati važnu ulogu u ispiranju minerala ključnih za život iz njegovog jezgra u okean.Uprkos visokim temperaturama koje vladaju u blizini hidrotermalnih izvora, oni se smatraju jednim od mesta na kojima je mogao nastati rani život mikroba na Zemlji. Biolozi su oko hidrotermalnih izvora u istočnom Tihom okeanu opazili organizme kao što su jeti rakovi, celiki crvi cevaši i dubokomorske školjke.

Takva mesta su preduboka da bi doprla sunčeva svetlost, pa se organizmi koji dole žive u svojem prebrambenom lancu ne mogu osloniti na organizme što koriste fotosintezu. Umesto toga, temeljni izvor energije su hemikalije koje izlaze iz hidrotermalnih izvora. Organizmi na dnu lanca pomoću procesa koji se zove hemosinteza koriste sumporovodonik, ugljen-dioksid i druge hemikalije što izlaze iz otvora.

Izvori vrednih resursa

Kris DŽerman kaže da je njihovo istraživanje, takođe, važno za razumevanje naslaga vrednih minerala u blizini hidrotermalnih izvora.One bi u budućnosti mogle postati ekonomski isplative jer su zabilježeni visoki iznosi bakra i zlata, znatno više nego što se pretpostavljalo.

„Ovo je klasa ventilacioih mesta koja su pre bila odbačena kao nesposobna za održavanje rasta velikih hidrotermalnih mineralnih naslaga. Do sada su istraživači pretpostavljali da tako mali vulkanski sistemi ne mogu održati hidrotermalnu cirkulaciju dovoljno dugo za nastanak tako velikih mineralnih naslaga”, objasnio je on.Kao naučnici, smatramo da bi te informacije trebalo proslediti donosiocima odluka, kao što je Međunarodno telo za morsko dno.

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar