SRICANJE ISTORIJE

UMRO KAD I DŽINGIS KAN

1.400 pregleda
Wikipedia

Koji srpski vladar je preminuo iste godine kad i čuveni mongolski osvajač?

Istorija se u školama najčešće uči – u nedostatku boljeg izraza – reći ćemo, pravolinijski. Retko se (u formalnom obrazovanju) povlače paralele i osvrće na zanimljivosti. To je neobično, jer upravo su te istorijske koincidencije, susreti i običaji ono što izaziva osećaj koji budi dalju radoznalost.

Vladarske loze, posebno kada se uključne bočne linije, često znaju da zvuče zamršeno. Tako je i kada se uči o srpskim srednjovekovnim vladarima Nemanjićima, Lazarevićima, Brankovićima… ali kada se jednom pohvataju konci radoznalost ide dalje. Ko su bili njihovi savremenici u svetskoj politici? Ovo su neke od najzanimljivijih podudarnosti:

Ričardov savremenik

Koliko puta ste pročitali roman, pogledali film ili seriju o engleskom kralju Ričardu Lavlje Srce? Ričard I Lavlje Srce je bio sin kralja Henrija II iz dinastije Plantagenet i Eleonore od Akvitanije, jedne od najbogatijih, najitrigantnijih i najmoćnijih žena tog perioda.

Priča o njima je uglavnom poznata i veoma duga i komplikovana. Henri II i Eleonora su se razveli, a Ričard je pošao sa majkom u Akvitaniju kojom je kasnije vladao. Nakon godina političkih previranja i spletki usmerenih protiv njegovog oca, uspeo je da zauzme tron Engleske.

Sa Fridrihom Barbarosom i francuskim kraljem Filipom II Avgustom bio je vođa Trećeg krstaškog rata (dok je bio u pohodu engleski tron je pokušao da zauzme njegov brat Jovan, poznat kao Jovan bez Zemlje, što je priča za koju ste takođe čuli).

Pojedini istoričari tvrde da je nadimak dobio zbog hrabrosti, drugi pak kažu da je bio izuzetno surov, naročito u pregovorima sa Saladinom (osnivačem dinastije Ajubida). I da ne bismo dalje komplikovali uvodeći nove događaje i imena za koja ste toliko puta čuli, ovde ćemo otkriti ko je u srednjovekovnoj Srbiji bio Ričardov savremenik. Bio je to Stefan Nemanja.

Stefan Nemanja, rodonačelnik dinastije Nemanjića i Ričard Lavlje Srce umrli su iste godine, 1199.Savremenik mongolskih osvajanjaStefan Prvovenčani rođen je oko 1166. godine i bio je prvi krunisani kralj među Nemanjićima. Bio je drugi sin Stefana Nemanje. Ženio se Evdokijom Anđeo i Anom Dandolo.

Za vreme njegovog života krstaši su tokom Četvrog krstaškog rata 1204. godine osvojili i opljačkali Carigrad (i čuvene konje sa Hipodroma odneli u Veneciju gde i danas stoje na Crkvi svetog Marka). Jedan od vođa tog pohoda bio je Enriko Dandolo čija je Ana bila unuka.

Džingis kan (Pexels)

Iako je i Dandolo stekao solidnu slavu, jedan drugi mnogo moćniji osvajač bio je savremenik Prvovenčanog: Džingis-kan. On je bio osnivač i prvi veliki kan Mongolskog carstva, koje je postalo najveće svetsko carstvo u istoriji nakon njegove smrti. Temudžin, kako je glasilo njegovo ime na rođenju, umro je 1227. godine iste one u kojoj se upokojio i Stefan Prvovenčani.

Kneginja i osvajači

Jedan od najbrutalnijih vojskovođa svih vremena, Tamerlan ili Hromi Timur, umro je na zimu 1405. godine. Tamerlan je tvrdio da je po očevoj liniji predak Džingis-kana (do danas je potvrđeno da je potomak mongolskih plemena), a u svoje vreme bio je svetski lider i jedan od najsposobnijh osvajača. Bio je osnivač Timuridskog carstva, koje je pokorilo Zlatnu hordu i vladalo velikim delom centralne Azije i današnjeg Irana. Tamerlanova osvajanja su tema za sebe, ali ipak jedno je imalo uticaj na srednjovekovnu Srbiju. Tamerlanovo ratovanje sa Osmanskim carstvom.

Tamerlan je kod Angore 28. jula 1402. godine pobedio i zarobio osmanskog sultana Bajazita i njegovu suprugu, a srpsku kneginju, Oliveru.

Legenda kaže da je Tamerlan Bajazita držao u kavezu i tako ga vodio svuda sa sobom. Između ostalog ga je prisiljavao da iz kaveza gleda kako ga Olivera služi. Iako se prepričavaju, ove legende nisu istorijski potvrđene.Bajazit je umro u zatočeništvu, a Oliveru je Tamerlan oslobodio bez otkupa zahvaljujući dogovoru s njenim bratom Stefanom Lazarevićem koga je, navodno, izuzetno poštovao kao velikog i hrabrog ratnika.

(Nacionalna geografija)

O autoru

administrator

Ostavite komentar