MEĐU IZMEĐU

ZABORAVNI PAMETNIJI

420 pregleda
Brisanje sećanja (Vikipedija)

Zaboravljanje ili brisanje zatarenih i suvišnih informacija, u stvari, pročišćava pamćenje, čime sprečava da mozak bude prenatrpan. Ispostavlja se da je to veoma korisno i da, po svemu sudeći, vodi ka boljem razumevanju čovekovog centralnog nervnog sistema, ustanovili su kanadski naučnici, a prenosi magazin „Sajens alert”.

Cilj pamćenja, u suštini, nije da se sačuvaju najtačnije, već najkorisnije činjenice koje pomažu u donošenju pametnih odluka. Zato postoje mehanizmi koji podstiču zaboravljanje koji se razlikuju od onih zaduženih za skladištenje informacija. Istraživači su, naime, došli do dokaza da se namerno slabe sinaptičke mreže između neurona koji učestvuju u stvaranju pamćenja i da novi neuroni preko postojećih upisuju sećanja otežavajući im pri tome pristup.

Zašto se nas mozak tera da zaboravljamo? Prvo, to olakšava prilagođavanje novim okolnostima, tako se odstranjuju sećanja koja nam više nisu potrebna. Drugo, zaboravljanje omogućuje da uopštavamo (generalizacija) prošlih događaja da bi se lakše donosile odluke u vezi sa novim zbivanjima. Količina zaboravljenih podataka zavisi od okoline: brže promene iziskuju brže zaboravljanje.

Nova istraživanja ukazuju da bi određeni stepen zaboravljanja mogao biti urođeni mehanizam čiji je cilj da postanemo pametniji. Svrha pamćenja jeste da nekoga učini inteligentnim da može donositi odluke u skladu sa okolnostima, a važan deo toga je biti u stanju ponešto zaboraviti.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar