MEĐU IZMEĐU

ZEMLJA: POMERILA SE OSA

1.342 pregleda

Novo istraživanje pokazalo je da je otapanje lednika, koje je rezultat globalnog otopljenja, od 1990-ih uzrokovalo značajne pomake u Zemljinoj osi rotacije.

Geografski severni i južni pol su tačke na kojima osa rotacije naše planete seče površinu, ali one nisu fiksne. Promene u raspodeli Zemljine mase uzrokuju pomicanje ose, a time i polova.U prošlosti su samo prirodni činioci, poput okeanskih struja i prenosa toplote između otopljenog stenja u dubini planete, pridoneli promeni položaja polova. Novo istraživanje pokazuje da je od devedesetih godina na pomicanje polova uticao i gubitak oko stotinu milijardi tona leda godišnje zbog klimatskih promena.

Naučnici su ustanovili da se smer polarnog kretanja (polar drift) 1995. godine pomakao s juga prema istoku i da je prosečna brzina njegovog pomeranja od 1995. do 2020. bila 17 puta brža nego od 1981. do 1995. godine. Položaj polova se od 1980. pomakao za oko 4 metra, piše The Guardian.

Polarno kretanje je geološki fenomen najčešće uzrokovan promenama u protoku istopljenog gvožđa spoljnjem jezgru Zemlje, što rezultira promenama u orijentaciji Zemljinog magnetskog polja, a time i položaja magnetskog severnog i južnog pola.Ubrzani pad zaliha vode na površini, koji je rezultat otapanja lednika, glavni je pokretač ubrzanja polarnog kretanja nakon 1990-ih”, zaključili su znanstvenici iz Instituta za geografske nauke i istraživanje prirodnih resursa Kineske akademije nauka.

Istraživanje je pokazalo da je najveći deo pomaka uzrokovalo otapanje lednika, ali da je pomicanju ose pridonelo i ispumpavanje podzemnih voda.Podzemna voda se prirodno nalazi ispod površine, ali kada se jednom ispumpa i iskoristi za piće ili poljoprivredu, većinom na kraju završi u moru, što dovodi do preraspodele njene mase po površini Zemlje.

„Ova studija pokazuje koliko je snažna ova globalna promena, toliko da može promeniti Zemljinu osu. Međutim, ovo pomicanje nije dovoljno veliko da utiče na naš svakodnevni život. Moglo bi promeniti dužinu dana, ali samo za nekoliko milisekundi”, rekao je klimatolog Vinsent Hamfri sa Univerziteta Cirih u Švajcarskoj.

Neki stručnjaci smatraju da bi naučna zajednica zbog ovakvih uticaja trebalo da proglasi novu geološku epohu – antropocen. Naziv govori o geološkom razdoblju koje je započelo pre dvestotinak godina i obeleženo je izrazitim uticajem ljudske aktivnosti na ekosferu. Od sredine 20. veka uočljivi su nagli porast emisija gasova „staklene bašte i porast visine mora, smanjenje broja divljih životinja i transformacija zemljišta poljoprivredom i krčenjem šuma.

Istraživanje pod nazivomPolar Drift in the 1990s Explained by Terrestrial Water Storage Changesobjavljeno je u časopisu Geophysical Research Letters.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar