DARVINOVA NIT

ŽIVETI KAO SLEPI MIŠ

256 pregleda
Betmen

Da li je krv pomenutog sisara ključ za dugovečniji i zdraviji život čoveka, pa još za otpornost na koronavirus?

Brem Stoker, tvorac Drakule, fiktivno je povezao besmrtne vampire i slepe miševe, ali u jednom je možda bio u pravu. Genetičarka Ema Tiling, koja proučava izuzetnu dugovečnost šišmiša u nadi da će od toga koristi imati i ljudi, veruje da je možda sve u krvi”. Naučnica sa univerziteta u Dablinu sa organizacijom za zaštitu prirode „Bretagne Vivante proučava šišmiševe koji obitavaju u seoskim školama i crkvama u Bretanji.

Zamislite stogodišnjaka koji je potpuno zdrav sve do poslednjih nekoliko nedelja života. To je ono što mi ljudi želimo, a slepi miševi imaju, kaže Ema Tiling i dodaje da niko ne zna šta se događa sa njima dok stare.

Ne samo da slepi miševi žive duže od životinja svoje veličine, oni mnogo duže ostaju zdravi, pa im ni patogeni poput ebole ili koronavirusa ne mogu ništa. Ema Tiling je uverena da ključ otkrića za duži i zdraviji život ljudi leži u proučavanju šišmiševa.

Usporavanje starenja

U prirodi postoj tipičan obrazac, gotovo zakon – mala stvorenja žive jako brzo i umiru mlada, što je posledica njihovog brzog metabolizma. Slepi miševi su kategorija za sebe, oni su jedni od najmanjih sisara, ali mogu da žive izuzetno dugo. Čini se da su razvili mehanizam koji usporava starenje.


Ema Tiling (
Wikipedia)

Nije to večna mladost jer sve umire i starenje vas uvek sustigne, ali šišmiševima se to događa mnogo sporije i uz to dugo ostaju zdravi.Zamislite stogodišnjaka koji je potpuno zdrav sve do poslednjih nekoliko nedelja života. To je ono što mi ljudi želimo, a slepi miševi imaju, kaže Tiling i dodaje da niko ne zna šta se događa sa njima dok stare.

Svaki put kad se ćelija replikuje, telomeri postaju kraći. Kad postanu stvarno kratki, ćelija odumire, a to je znak starenja. Ali šišmiševima se telomeri s godinama ne skraćuju. Te životinjice mogu da zaštite svoju DNK.

Jedini način na koji, donekle, možete proceniti starost šišmiša su njihovi prsti. Ako im se zglobovi još nisu stopili, u pitanju je beba. U suprotnom se radi o odrasloj jedinki.Od 2010. organizacija Bretagne Vivante tek rođenim slepim miševima ugrađuje mikročipove pod kožu.„Svake godine se vraćamo u njihova legla pa ulovimo celu koloniju, uzmemo im malo krvi i potom u mojoj laboratoriji u Irskoj tražimo biomarkere starenja, navodi Tiling.

Ne bi završili na respiratoru

Ona u laboratoriji proučava telomere slepih miševa, završetke hromozoma koji služe kao ćelijska zaštitna kapa. Svaki put kad se ćelija replikuje, telomeri postaju kraći.Kad postanu stvarno kratki, ćelija odumire, a to je znak starenja. Ali šišmiševima se telomeri s godinama ne skraćuju. Te životinjice mogu da zaštite svoju DNK.

„Sekvencionirali smo gene mladih, sredovečnih i starijih šišimiša i otkriće je bilo neverovatno – njihova sposobnost da repariraju svoju DNK, odnosno ispravljaju štetu koju život uzrokuje, povećava se s godinama. Kod ljudi je suprotno, objašnjava naučnica iz Irske.


(Unsplash)

I ne samo to, slepi miševi ne poznaju artritis i razne upale poput ljudi, što znači da mogu da moduliraju svoj imunološki odgovor, balansirajući između antivirusnog i protivupalnog odgovora.Poznato je da u slučaju kovida-19 pacijenta ubija preteran imunološki odgovor, takozvana citokinska oluja, pa čovek s imunološkim profilom šišmiša ne bi završio na respiratoru, slikovito pojašnjava Ema Tiling.

Isti geni kao kod ljudi

Ljudi dele iste gene kao i šišmiševi, uz nekoliko manjih poboljšanja i modifikacija.

„Zamislite kad bismo otkrili taj mali gen koji kontroliše te efekte, mogli bismo ga pretvoriti u lek koji bi to oponašao kod ljudi, izjavila je Ema Tiling.U uobičajenim okolnostima bi to bilo dugo istraživanje, ali sada se sve ubrzalo. „Ljudi su zaista zainteresovani za traženje odgovora u šišmišima.

„Mi smo sekvencionisali genom, to je bio prvi korak, i sada radimo s laboratorijima širom sveta koe razvijaju potrebne ćelijske alate za istraživanje, zaključuje irska naučnica.Moramo biti uporni i verovati da je otkriće moguće.

(Izvor N1)

O autoru

administrator

Ostavite komentar