Jedna atomska bomba snage kao ona bačene na Hirošimu, na primer, oslobodila je oko 63 teradžula energije. A budući AI centar podataka u SAD (država Juta), koji kontinuirano oslobađa oko 16 GW toplote u jednom danu, isporučio bi približno 1,4 petadžula energije dnevno, što odgovara energiji 23 takve nuklearne eksplozije.
Veštačka inteligencija (AI) toliko brzo povećava potrošnju energije da stručnjaci sve češće upozoravaju da to više nije samo tehnološko pitanje, nego i ozbiljan energetski i ekološki izazov. Najnoviji primer dolazi iz američke savezne države Juta, gde bi velika AI baza podataka mogla imati veću potrošnju električne energije od prosečnog opterećenja cele države. Pritom bi se stvorilo „toplorno ostrvo” koje bi, prema nekim procenama, moglo trajno da promeni lokalnu klimu. Centar nazvan Stratos Project bi se gradio u okrugu Boks Elder. Prema najavama, trošio bi oko devet gigavata (GW) električne snage, više nego dvostruko od prosečnog električnog opterećenja cele Jute.
Veliki centri podataka troše ogromne količine energije zato što moderni AI modeli (kao ChatGPT, Gemini ili Claude), rade na specijalizovanim grafičkim procesorima koji izvode milijarde matematičkih operacija svake sekunde. Veliki deo električne energije konačno završava kao toplota. Kad milioni čipova rade istovremeno, oni nalikuju golemoj električnoj peći. Zato su im potrebni snažni rashladni uređaji, velike količine vode za hlađenje i stabilno napajanje 24 sata dnevno. Zbog toga Stratos Project planira vlastite gasne generatore, umesto da se oslanja isključivo na postojeću elektroenergetsku mrežu. Upravo tu počinje nevolja koja zabrinjava fizičare i ekologe. Robert Dejvis, profesor fizike na Državnom univerzitetu Juta, upozorio je da neće stvarati toplotu samo radom servera nego i iz same proizvodnje električne energije.
On je napravio proračune koji su izazvali veliku pažnju jer je procenio da bi ukupno toplotno opterećenje moglo dostići čak 16 GW. Na prvi pogled to zvuči nelogično: troši 9, a stvara 16 gigavata toplotnog opterećenja? Ključ je u tome da fizičar nije uzeo u obzir samo opterećenje potrošnje čipova, nego celog sistema. Gotovo sva električna energija koju će centar trošiti na kraju će završiti kao toplota. Drugim rečima, ako troši devet GW, pre ili kasnije, to će se raspršiti u okolinu kao toplota.
A dodatna muka nastaje kod proizvodnje električne energije. Naime, moderna gasna elektrana pretvara oko 50 do 55 posto goriva u električnu energiju, a ostatak odmah završava kao otpadna toplota. Pojednostavljeno, mora sagoreti mnogo više, pa će dodatnih 7 do 8 GW završiti kao toplota iz same elektrane, pa će ukupno lokalno toplotno opterećenje dostići oko 16 gigavata. Robert Dejvis upozorava da se kod klasične elektroenergetske mreže toplota prostorno raspodeljuje. Elektrane se nalaze na jednoj lokaciji, a milioni kuća i fabrika u koje se odašilje raspršeni su stotinama kilometara dalje. Kod pomenutog AI centra podataka i proizvodnja energije i potrošnja bili bi koncentrisani u istoj zatvorenoj dolini Hensel koja već sada izgleda kao prirodna posuda, zadržavajući uveliko vazduh i toplotu. I tako bi se dramatično promenila lokalna mikroklima.
Da bi to neupućenima dočarao, naučnik je izračunao da bi toplota mogla biti „ekvivalentna energiji otprilike 23 atomske bombe u lokalnoj sredini svakoga dana”. Jedna atomska bomba snage kao ona bačene na Hirošimu oslobodila je oko 63 teradžula energije. A centar podataka koji kontinuirano oslobađa oko 16 GW toplote u jednom danu isporučio bi približno 1,4 petadžula energije dnevno, što odgovara energiji 23 takve nuklearne eksplozije.
Dnevne temperature lokalno bi mogle da porastu za oko 2,8 Celzijusova stepena, a noćne čak 15,5! „To je razlika između polusušne klime Jute i Sahare”, objasnio je Ben Abot, profesor ekologije na Brigam Jang univerzitetu koji je pregledao Dejvisove proračune. U pitanju je takozvano toplotno ostrvo, pojava u kojoj neko područje postaje znatno toplije od okoline zbog koncentracije infrastrukture, mašina, betona i izvora toplote. Sličan učinak već postoji u velikim gradovima širom sveta. Jedno ranije istraživanje pokazalo je da veliki centri podataka mogu povećati temperaturu tla za gotovo 9 stepeni u krugu od više kilometara. Ove posledice više nisu samo teorijske. Kompanija „Amazon” je nedavno objavila da je privremeno ugasila centar podataka u severnoj Virdžiniji zbog teškoća sa hlađenjem u toku toplotnog talasa.
(AI ilustracija)
(Indeks)
