Istraživači Medicinskog fakulteta Univerziteta Vašington u Sent Luisu prepoznali su posebne strukture u koštanoj srži lobanje. One funkcionišu poput bezbednosnih ćelija i centara za obuku imunih ćelija, omogućujući telu da brzo reaguje na rane stadijume raka mozga. Rezultati studije objavljeni su u naučnom časopisu Nature. „Otkriće pokazuje da koštana srž lobanje nije samo koštani okvir, već da skriva dosad nepoznate centre za odbranu mozga. To menja način na koji posmatramo imuni sistem i otvara nove mogućnosti za lečenje tumora i drugih bolesti mozga”, izjavio je dr Džonatan Kipnis, vodeći autor studije, piše portal Science Alert. Naučnici su dosad verovali da je imuni sistem mozga potpuno odvojen od ostatka tela. Međutim, novija istraživanja pokazuju da između postoji direktna veza.
Koristeći posebne svetleće proteine, istraživači su uočili minijaturne kanale koji vode direktno iz moždanog tkiva u koštanu srž lobanje. Na kraju tih kanala otkrili su strukture koje funkcionišu poput trenažnih kampova za odbrambene B-ćelije. Imune ćelije se na ovim mestima ubrzano umnožavaju, obučavaju za prepoznavanje opasnosti i šalju direktno u borbu protiv bolesti. Budući da se nalaze u samoj lobanji, ne moraju putovati iz udaljenih delova tela, već reaguju trenutno. Istraživanje je za sada sprovedeno na miševima obolelim od glioma, izuzetno agresivnog oblika raka mozga. Glodari kojima su oštetili ove imune strukture u lobanji imali su znatno agresivnije tumore i kraći životni vek. Oni koji su dobili terapiju za jačanje imunih ćelija u lobanji uspešno su se izborili s rakom i živeli su znatno duže. Terapija je primenjena pomoću posebnog gela ubrizganog ispod kože glave, što je izuzetno važno jer je reč o znatno blažem postupku u odnosu na teške operacije mozga. Šta ovo znači za lečenje ljudi?
Iako su eksperimenti rađeni na životinjama, naučnici su ukazali da postoje jasne naznake da identične strukture postoje i u ljudskoj lobanji. Ukoliko se to potvrdi, medicina bi mogla dobiti potpuno novi pristup lečenju. Terapije bi se mogle ubrizgavati direktno kroz kožu glave u pomenuta imuna središta, čime bi se izbegle opasne operacije i smanjile nuspojave za ostatak tela. Naučnici veruju da bi ovo otkriće, osim raka mozga, moglo pomoći i u razvoju lekova za druga teška obolenja koja utiču na mozak, poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti.
(Ilustracija Shutterstock)
(Kliks)
