Sunčev sistem juri svemirom neverovatnom brzinom, no nova studija sugeriše da je ta brzina možda znatno veća nego što smo ikada zamišljali. Dok se procenjuje da Sunčev sistem kruži oko središta Mlečnog puta brzinom od 792.000 kilometara na sat, a sama galaksija putuje brzinom od oko 2,1 miliona kilometara na sat, međunarodni naučni tim došao je do otkrića koje bi moglo promeniti naše razumevanje svemira, piše Science Alert. Analiza udaljenih radio-galaksija ukazuje na to da se krećemo znatno brže, a ova kontradikcija, kako navode istraživači, ima „duboke kosmološke implikacije”. Njihovo otkriće dovodi u pitanje dugo prihvaćeno načelo da naš položaj u svemiru nije ni po čemu poseban.
„Naša analiza pokazuje da se Sunčev sistem kreće više od tri puta brže nego što predviđaju trenutni modeli”, kaže glavni autor Lukas Beme, astrofizičar sa Univerzitetau Bilefeldu u Nemačkoj. „Ovaj rezultat jasno protivreči očekivanjima utemeljenim na standardnoj kosmologiji i prisiljava nas da preispitamo dosadašnje pretpostavke.” On i saradnici svoj zaključak temeljili su na analizi raspodele radio-galaksija. Reč je o galaksijama koje emituju snažne radio-talase, vrstu zračenja koja može prodreti kroz svemirsku prašinu i gas, donoseći ključne informacije o udaljenim objektima koje inače ne bismo mogli videti.
Posmatranjem dovoljno velikog broja takvih galaksija moguće je uočiti suptilnu neravnotežu uzrokovanu našim kretanjem. Taj efekat, poznat kao dipol broja izvora, očituje se tako da se u smeru našeg putovanja prividno nalazi nešto više galaksija nego iza nas. Koristeći podatke s tri radio-teleskopa, uključujući one sa evropske mreže LOFAR koja je sprovela najdublje radio-istraživanje do sada, naučnici su primenili i novi statistički pristup. Time su preciznije izmeriti takozvani kosmički radio-dipol. Rezultati su iznenađujući. Dipol koji su otkrili bio je 3,7 puta izraženiji nego što predviđa Standardni model svemira, a odstupanje je prelazilo pet sigma – statističku meru koja ukazuje na izuzetno visoku pouzdanost otkrića.
Ovo otkriće neposredno dovodi u pitanje Standardni model, koji objašnjava povest svemira od Velikog praska. Jedna od temeljnih pretpostavki tog modela je kosmološko načelo koje tvrdi da je materija, posmatrano na dovoljno velikoj skali, jednoliko i homogeno raspoređena. Drugim rečima, naše mesto u svemiru ne bi smelo biti posebno, niti nuditi jedinstvenu perspektivu. „Ako se naš Sunčev sistem doista kreće ovako brzo, moramo preispitati temeljne pretpostavke o velikoj strukturi svemira”, pojašnjava koautor Dominik J. Švarc, kosmolog sa Univerzitetau Bilefeldu. „Alternativno, raspodela samih radio-galaksija možda je manje jednolika nego što smo verovali.”
(Indeks)
