Na Zemlji je započeo pre oko tri milijarde godina, ali je prošlo još 2,4 milijarde godina pre nego što su se razvile složene životinje. Nakon toga one su se brzo umnožile, diversifikovale i preuzele dominaciju.
Novootkriveni fosili dali su naučnicima prvi pravi uvid u to kada je Zemlja napravila ključni iskorak od biljaka i gotovo neprepoznatljivo jednostavnih životinja ka složenim stvorenjima koja su zavladala planetom, a ta evolucija je na kraju dovela i do ljudi.. Ispostavilo se da se to desilo milionima godina ranije nego što su istraživači dosad mislili. Više od 700 fosila pronađenih na jugozapadu kineske provincije Junan otvara prozor u život pre 539 miliona godina, pri samom kraju ediakarijskog perioda, vremena jednostavnih, ali čudnih životinja što su živele gotovo dvodimenzionalno na dnu okeana, bez kretanja gore ili dole, naveli su istraživači. No, studija objavljena u časopisu Science pokazuje da su mnogi fosili iz ove zbirke ostaci složenijih životinja koje su vodile trodimenzionalan život: kretale su se u vodenom stubu i hranile se. Smatralo se da su se takve osobine pojavile najmanje četiri miliona godina kasnije, u kambrijskom periodu, tokom takozvane kambrijske eksplozije složenog i nama prepoznatljivog životinjskog sveta.
„Ovo je zaista prvi prozor koji imamo u to kako je nastala, razvila se i kroz čudni ediakarijski prelaz prošla u osnovi moderna biosfera kojom dominiraju životinje”, kazala je koautorka studije i paleontološkinja Frenki Dan iz Prirodnjačkog muzeja Univerziteta u Oksfordu. Nova nalazišta pronađena su na maloj udaljenosti od lokaliteta Čengjang, svetske prirodne baštine Uneskoa, poznate po fosilima, na otkrivenim slojevima pokraj puta koji možda ne izgledaju spektakularno, ali otkrivaju različite slojeve „po kojima doslovno možete hodati kroz vreme, geološko vreme, u jednom pejzažu”, dodala je Dan. Jedno od tih područja svojevrsni je snimak trenutka u kojem evolucija dovodi različite sile na isto mesto.
Na tom mestu, navela je Dan, skup fosila obuhvata i bizarne oblike života što su postojali u ranijim periodima i kasnije nestali, a i rane primere organizama koji će evoluirati u moderne životinje. Ključno kod tih modernijih životinja jeste da im je telo uglavnom isto s leve i desne strane. Gotovo sav današnji životinjski svet na Zemlji ima simetrične osobine s leve i desne strane tela i jasno definisanu glavu i analni otvor.
Pre fosila otkrivenih u Kini naučnici su imali samo tragove ovog simetričnog tipa tela u fosilnim otiscima kretanja, ali ne i same organizme. „Sada znamo šta ih je pravilo, jer prvi put imamo te fosile”, istakao je koautor studije Ros Anderson, takođe iz Prirodoslovnog muzeja u Oksfordu. Do sada je u paleontologiji postojao sukob. Genetske analize brzine mutacija i evolucije osobina sugerisale su da su ljudi i morske zvezde imali svog najranijeg zajedničkog pretka još u edijakarijskom periodu, ali u stenama i fosilima nije bilo dokaza da se to zaista dešavalo, navela je Dan. To se nazivalo raspravom stene naspram satova. „Naš novi fosilni lokalitet govori da su možda stene i satovi zapravo bliže slaganju nego što smo mislili.”
Emili Mičel, paleontološkinja sa Univerziteta u Kembridžu koja nije učestvovala u istraživanju, izjavila je da nova studija „ima mnogo smisla, jer ediakarij obuhvata životinje, pa znamo da je morala postojati prelazna faza između njih i kambrijske faune. Ali do sada za to nismo imali stvarne dokaze”. Pojeedini naučnici sa strane, poput Džonatana Antklifa sa Univerziteta u Lozani, doveli su u pitanje ima li dovoljno dokaza da se ovi fosili proglase ostacima složenih životinja. Ali većina stručnjaka s kojima je razgovarala agencija Associated Press smatra da ih ima. Sada kad naučnici znaju kada se dogodila ova eksplozija života, imaju još više pitanja i nekoliko pretpostavki.
„Mene zaista zanima da razumem ne samo kada se to desilo, što je zanimljivo, nego i kako se desilo i zašto se desilo baš na taj način”, zapitala se Dan i dodala: „Dakle, da li postoje povratne sprege koje možemo razdvojiti između Zemlje i života ili između samih živih bića. Kada jednom imate ediakarij na morskom dnu, da li je neizbežno da ćete završiti s nečim što podseća na kambrijsku eksploziju? To su pitanja koja mi se čine zaista interesantnim.”
Život na Zemlji započeo je pre oko tri milijarde godina, ali je prošlo još 2,4 milijarde godina pre nego što su se razvile složene životinje. Nakon toga one su se brzo umnožile, diversifikovale i preuzele dominaciju, nastavila je Dan. To je verovatno zato što je Zemlja morala prvo stvoriti dovoljno visok nivo kiseonika, a evolucija je morala pokrenuti genetske promene, objasnio je paleontolog Čarls Maršal sa Univerziteta Kalifornija u Berkliju, koji nije bio deo istraživačkog tima, dodavši: „Kambrijska eksplozija bila je iznenadna zbog već izgrađenog bogatog razvojnog sistema koji je tada postojao”.
„Ono što se suštinski promenilo kroz ovaj period jeste način na koji su se životinje na planeti međusobno odnosile”, objasnio je Dankan Mardok, kustos Oksfordovog muzeja u kojem radi većina autora studije. „Kada su se životinje pojavile, počele su jedna drugu jesti i preoravati sediment, zauvek su promenile planetu. A planeta na kojoj danas živimo u velikoj meri je izgrađena na temeljima iz ediakarija i kambrija.”
(Ilustracija AP)
(Kliks)
