Žena koja se više od decenije borila s tri po život opasne autoimune bolesti vratila se gotovo normalnom životu nakon što joj je ćelijska terapija resetovala poremećeni imuni sistem. Naučnici ističu da je ovo prvi takav slučaj u svetu, a lečenje je pokazalo izvanredne rezultate u roku od nekoliko sedmica, piše The Guardian. Pre nego što je prošle godine primila terapiju u Univerzitetskoj bolnici Erlangen u Nemačkoj, 47-godišnjakinja je isprobala devet različitih tretmana, no nijedan nije imao trajan učinak. Njeno stanje zahtevalo je svakodnevne transfuzije krvi i stalnu upotrebu lekova za razređivanje krvi. Posle terapije ćelijama sve tri bolesti su se povukle i pacijentkinja je poslednjih 14 meseci u remisiji bez ikakvog lečenja. Profesor Fabijan Miler, koji je vodio lekarski tim, rekao je da su brzina i opseg reakcije na terapiju bili izvanredni i da je lečenje „značajno poboljšalo kvalitet njenog života”. Dodao je da su potrebna klinička ispitivanja da se utvrdi koliko je terapija dugoročno uspešna i može li se primeniti na druge autoimune bolesti.
Žena je bolovala od retkog i po život opasnog krvnog poremećaja, autoimune hemolitičke anemije (AIHA), kod koje imuni sistem pogrešno uništava crvene krvne ćelije. Uz to, imala je još dve autoimune bolesti: imusku trombocitopeniju (ITP), koja uništavanjem trombocita povećava rizik od krvarenja, i antifosfolipidni sindrom (APS), koji ima suprotan učinak i povećava rizik od stvaranja štetnih krvnih ugrušaka. Sve tri bolesti bile su posledica neispravnog rada B-ćelija. Standardni tretmani više nisu delovali. „Pacijentkinja nije imala drugih mogućnosti lečenja i nije mogla napustiti odelenje jer su joj bile potrebne svakodnevne transfuzije”, objasnio je Miler.
Budući da nije bilo drugih opcija, lekari su joj ponudili terapiju CAR-T ćelijama (terapija T-ćelijama s kimeričnim antigenskim receptorom), koja se pokazala revolucionarnom u lečenju određenih vrsta raka. Iz ženine krvi izdvojili su pomenute ćelije, koje u telu uništavaju zaražene ili abnonormalne ćelije. Zatim su ih genetski modifikovali da prepoznaju protein CD19 na površini B-ćelija i vratili ih u organizam. Terapija je brzo počela delovati i uništavati neispravne B-ćelije. Pacijentkinja je poslednju transfuziju krvi primila sedam dana nakon tretmana, a dve sedmice kasnije bila je dovoljno snažna za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Činilo se da je njen imuni sistem prestao da napada vlastite crvene krvne ćelije, a i druga dva autoimuna stanja su se poboljšala.
Kada su se B-ćelije mesecima kasnije oporavile, bile su zdrave, što upućuje na to da je terapija uspešno resetovala imuni sistem. Detalji slučaja objavljeni su u časopisu Med. Profesor Ben Parker, reumatolog iz Mančestera, izjavio je da je ohrabrujuće što se čini da su sva stanja pacijentkinje reagovala na terapiju: „Dugoročan oporavak bez potrebe za daljom terapijom upućuje na to da je došlo do resetovanja imuno sistema”. I dodao da ostaje nejasno koliko će dugo takvo stanje potrajati. On vodi klinička ispitivanja CAR-T terapije za lupus i srodna autoimuna stanja: „U toku je mnogo ispitivanja autoimunih stanja, uključujući lupus, miozitis, multiplu sklerozu i sistemsku sklerozu. Pojedinačni slučajevi ne dokazuju da je lečenje delotvorno za širu primenu, zbog čega su nužna klinička ispitivanja”.
(Ilustracija Shutterstock)
(Indeks)
