Istorija drevnog Egipta pamti brojne moćne žene, od princeza čiji su životi bili gotovo filmski do vladarki poput Hatšepsut, Nefertiti i sedam Kleopatri. Prema dosadašnjim saznanjima, prva žena na egipatskom prestolu bila je Sobekneferu, koja je vladala pre gotovo 4.000 godina. No, nova istraživanja upućuju na to da je prva vladarka Egipta na vlast stupila više od hiljadu ranije, što bi je moglo činiti i prvom zabeženom vladarkom u povesti. Njeno ime je Meretneit, što znači miljenica Neit, boginja rata i majčinstva. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Prague Egyptological Studies, donosi dokaze o njenom vladarskom statusu koji su dosad bili nepoznati i detaljno opisuje decenije njene svestrane vladavine. Egiptološkinja Sju Keli sa Karlovog univerziteta u Pragu i digitalna arheološkinja Kristal Miler sa Univerziteta u Bukureštu analizirale su kraljevske pečate, poznate kao serekhe.
Tehnikom digitalnog snimanja, koja uključuje izdvajanje hijeroglifa i inverziju boja, na njima su otkrile ime Meretneit. Takvi simboli bili su rezervisani isključivo za egipatske vladare. Pečati potiču sa 13 glinenih čepova kojima su se zatvarale keramičke posude, a pronađeni su pre 80 godina u nekropoli Sakara. Zanimljivo je da Meretneit nije tamo sahranjena. Keli objašnjava da je ovaj nalaz povezuje s glavnim obeležjem vladara toga razdoblja: „To znači da je ona zaista bila vladarka s kraljevskim oblašćenjima u toku Prve dinastije, a ne samo kraljica supruga. Bila je stvarni ekvivalent muškom vladaru i tek druga vladarka drevnog Egipta čije je ime zabeleženo na kraljevskom amblemu serekhu”.
Pitanje samog statusa je složeno i predmet rasprave. Ime joj se pojavljuje na mnogim mestima, uključujući grobnice u cenjenim kraljevskim nekropolama Abidos i Sakara, ali položaj je dugo bio nejasan. Ipak, brojni nalazi potvrđuju njenu važnost. Kraljevska grobnica u Abidosu u kojoj počiva po svemu odgovara grobnici vladara. Tu su pronađene stotine velikih vrčeva za vino i gotovo 50 sporednih grobnica i komora u kojima su pokopani sluge i dvorjani. Ime joj je, čini se, uklesano i na monumentalnoj kamenoj steli, časti koja se iskazivala samo vladarima. U grobnici je nađen par takvih stela, ali je druga suviše oštećena za potvrdu natpisa.
Istraživači pretpostavljaju da je Meretneit političku karijeru, koja je trajala najmanje 30 godina, započela kao savladarka uz svojeg verovatnog oca Đera, trećeg egipatskog kralja, čije se ime takođe pojavljuje na glinenim pečatima. Kasnije je po svemu sudeći postala regentkinja smaloletnom sinu Denu. Na zagonetnom otisku pečata iz Denove grobnice nalazi se popis vladara, a ime Meretneit navedeno je na kraju uz titulu kraljeva majka. Keli dodaje da su „Egipćani priznali njen politički status time što su je naveli na grobnom pečatu kasnijeg vladara Semerkheta”, što pokazuje da je bila poštovana i nakon svoje vladavine: „Drugi tekstovi upućuju na to da je imala vlast nad riznicom i službenicima i da je upravljala kao vladarka bez formalne političke titule”. Njena politička svestranost verovatno je proizlazila iz pola i položaja u tadašnjoj vladajućoj porodici, pa je preuzimala različite uloge kako se politička situacija menjala. Keli zaključuje da je Meretneit imala prednost jer je „mogla ulaziti u političku sferu i izlaziti iz nje prema potrebama, za razliku od muških vladara koji su je nasledili, vladali, umrli i sahranili ih naslednici”.
(Ilustracija Profimedia)
(Indeks)
