Kvantni prepletaji
UNAPREĐENA SVEST
Verujem da možete unaprediti svest. Kvantno unapređeni ljudi mogli bi da vide dalje domene stvarnosti koji bi za nas obične ljude inače zauvek ostali skriveni. Da li je ovo samo pusta želja još jednog optimističnog fizičara – pokazaće vreme.
Vlatko Vedral
Argusov pogled
ESTETIKA NAUKE
Moderna nauka o živome sadrži jedan segment koji je približava „matrici koja ujedinjuje”. Taj segment nije ni molekularna biologija, ni molekularna genetika, niti tehnologije inspirisane njima kao što su uređivanje genoma, genomska medicina i slične. Nije ni tumačenje evolucije poznato kao neodarvinizam koje je proslavilo Ričarda Dokinsa. Svi ovi segmenti nauke o živome udaljavaju nas od matrice i obezvrjeđuju je. Ali, segment koji nas matrici približava jeste hipoteza Gaja – biosfera kao samoregulišući sistem – koju je inicirao Džejms Lavlok, a dalje artikulisala Lin Margulis.
Predrag Slijepčević
Prometejska iskra
TEMELJ MIKROSVETA
Kvantna mehanika je okvir, matematički okvir, za razumevanje mikrokosmosa, subatomskog sveta, sveta atoma i šire; na isti način na koji klasična Njutnova mehanika nije teorija, već okvir za razumevanje funkcionisanja našeg svakodnevnog sveta: sila, impulsa, energije itd. Kvantna mehanika je njen ekvivalent na mikro nivou, i potpuno je drugačija. Veoma je kontraintuitivna, a ipak moćna i uspešna. Na njoj smo izgradili naš moderni svet.
Stanko Tomić
Darvinova nit
GLAVA SE POBUNILA
U preglasnoj tišini nemirnih misli humana genetika je obelodanila dvostruke težnje. Iako se uglavnom bavila patologijom – „bolestima odgovornim za veliki deo ljudske patnje”, naoružana najnovijim instrumentima i metodama, prvi put je počela potpuno slobodno da istražuje i tumači perspektive humane biologije, u koje dosad nije mogla da prodre. Genetika je prešla s patologije na normalnost. Nova nauka upotrebljena je za razumevanje istorije jezika, pamćenja, kulture, seksualnosti, identiteta i sudbine. Promena trajektorije genetike istovremeno je označila i promenu u priči o genu. Fokus atraktivne biološke discipline postao je sve više tematski, u domenu humane biologije koja se, iako zasebna, donekle neizbežno preklapa sa istraživanjima o genetici rase, roda, seksualnosti, inteligencije, temperamenta i ličnosti.
Esad Kučević
Svetionici nauke
LINIJE RAVNOTEKUĆE
U jesen 1945. godine u Beogradu koji se tek oporavljao od ratnih razaranja grupa naučnika okupila se u Srpskoj akademiji nauka sa jasnim ciljem: obnoviti naučni život i stvoriti uslove za njegov dalji razvoj. U takvim okolnostima javila se i ideja o osnivanju Matematičkog instituta – ustanove koja bi okupila matematičare, povezala rasutu naučnu zajednicu i omogućila sistematski istraživački rad. Inicijativu su pokrenuli i podržali neki od najuglednijih naučnika tog vremena – Milutin Milanković (1879–1958) i Anton Bilimović, uz podršku predsednika Akademije Aleksandra Belića (1876–1960). Institut je počeo sa radom 15. maja 1946. kao prvi pod okriljem Srpske akademije nauka. Već na jednoj od prvih sednica direktor Anton Bilimović formulisao je viziju koja je ostala upamćena: matematičare je nazvao „zidarima koji rade na održavanju i širenju temelja veličanstvene zgrade progresa čovečanstva”.
Vera Šegan Radonjić
Vesna Todorčević
Podvizanje uma
ALEKSANDRINCI
Nema sumnje pak da su dela geometara aleksandrijske epohe (Klaudije Ptolomej, Menelaj i Heron) našla plodno produženje kako u matematici na zapadu, tako i u Kući mudrosti u Bagdadu, kod arapskih matematičara na istoku. Ovi poslednji bi najpre dela s grčkog jezika preveli na arapski, a potom uglavnom stvaralački obogaćivali. I tako su počev od 12. veka oba nasleđa – grčko i arapsko – mogli da preuzmu matematičari na zapadu i da ulože svoje dalje stvaralačke napore u vezi sa njima.
Milan Tasić
Sricanje istorije
SUMNJIVI ŠOLOHOV
Stvarno ili fiktivno autorstvo pojavljuje se i kao aktuelan problem, izazivajući vrlo često dugotrajne i teško rešive sporove. Jedan od takvih je, na primer, i pitanje autorstva Tihog Dona, jednog od najpoznatijih i najcenjenijih dela 20. veka. Pokrenuto praktično od samog početka, od momenta pojave ovog poznatog dela-epopeje, tj. njegove dve prve knjige, u 1928, ono je u više navrata obnavljano, da bi najveći publicitet dobilo 1974. objavljivanjem knjige Stremя Tihogo Dona (Zagadki romana). U njoj je autor(ka) pod pseudonimom D* iznela verziju po kojoj autor romana nije Mihail Šolohov, dobitnik Nobelove nagrade 1965, već Fjodor Dmitrijevič Krjukov (1870–1920). Njenu analizu i tvrdnje podržali su Aleksandar Solženjicin, koji je napisao i predgovor za navedenu knjigu, i Roj Medvedev.
Rajko Bukvić
Rasplitanje uma
LEVIJATAN I SLEPI MIŠEVI
Naučne činjenice nisu ni čisto preslikavanje prirode, ni običan društveni dogovor. One su stabilizovani rezultat materijalnih, tekstualnih i institucionalnih aranžmana koji moraju da budu dovoljno čvrsto postavljeni da bi drugi ljudi, odnosno neeksperti pristali da ih smatraju pouzdanim.
Petar Nurkić
Virtuelni raj
KATEDRALNA MISAO
(Ili: Kako biti dobar predak)
Ali, nije reč samo o građevinama, arhitekturi, tunelima i mostovima, oblakoderima ili drugim tvorevinama od čvrstog materijala, ovakvo razmišljanje se odnosi i na društvene instutucije, ekonomske entitete ili društvene grupe protegnute kroz vreme. Katedrale su naprosto tu, najočiglednija naša čežnja za večnošću, borba protiv gravitacije oličena u kamenu.
Goran Stanković
Po glavi čitaoca
NAJKONTROVERZNIJI
Projekat „Jadar” predstavlja jedan od najkontroverznijih rudarsko-industrijskih poduhvata u savremenoj istoriji Srbije. Iako srpske vlasti i kompanija „Rio Tinto” u javnosti ovaj projekat najčešće prikazuju isključivo kao „zeleni rudnik”, analiza dostupne dokumentacije, regulatornog okvira i izjava aktera ukazuje da je reč o kompleksnom rudarsko-hemijsko-industrijskom poduhvatu sa značajnim ekološkim, društvenim, zdravstvenim i ekonomskim posledicama za lokalnu zajednicu i šire.
Vera Dondur
Mentalna lozinka
JEDINSTVENO ČULO
Najpoznatiji pacijent u regionu probudio se potpuno neočekivano iz višemesečne duboke kome, pa su ažurni novinari pokušavali da na sve dozvoljene i nedozvoljene načine što pre dođu do njega bar na par minuta, i dobiju ekskluzivan intervju za svoje verne čitaoce. Nije mala stvar vratiti se u život nakon primljenog strujnog udara od 50.000 volti, koji je istovremeno ostavio u mraku pojedine delove Srbije i Rumunije. Lako je moguće da ga je upravo on i prouzrokovao dok je detaljno, da nije moglo biti detaljnije, proveravao pojedine sumnjive sklopke hidroelektrane Đerdap 2 – tako bar tvrde veliki stručnjaci što se u sve razumeju.
Miodrag Ivanišević
