MEĐU IZMEĐU

ŠTA SE ZBIVA SA APENINIMA

Visited 8 times, 8 visit(s) today

Apeninski planinski lanac, okosnica italijanskog poluostrva, predstavlja geološku zagonetku. Kora se na tom području istovremeno rasteže po dužini i sabija na rubovima. Dok se jedni delovi uzdižu, drugi tonu. Naučnici sada veruju da su pronašli objašnjenje za te protivrečne procese. Prema novoj studiji, Zemljina kora ispod Italije se doslovno otkopčava, i to uzrokuje neobična geološka zbivanja na površini, piše Science Alert. Apenini su, kao i mnogi planinski lanci, nastali sudaranjem tektonskih ploča. Taj proces je milionima godina nabirao i debljao planetinu koru i tako stvarao visoke vrhove. No, tektonski sistem ispod Italije vremenom se promenio. Kamena ploča koja tone u plašt postupno se povlačila, a iza rastućeg planinskog lanca kora se počela razmicati, što je stvorilo Tirensko more. Zbog toga su se Apenini našli u neobičnom stanju: dok se spoljašnji rub planinskog lanca i dalje sabijao, kora u pozadini se rastezala.

Ta kontradikcija dugo je zbunjivala geologe. „Paradoks da se horizontalno sažimanje i rastezanje mogu istovremeno događati u konvergentnim planinskim pojasevima ostaje temeljna i uglavnom nerešena zagonetka u dinamici kontinenata”, navodi se u jednom izveštaju iz 2006. Pre otprilike 2 do 10 miliona godina ta suprotstavljena kretanja bila su deo istog sistema. Međutim, pre otprilike 2 miliona godina nešto se promenilo. Glavna faza širenja koja je otvorila Tirensko more završila je, a sabijanje duž apeninskog fronta drastično je usporilo. Ipak, neobična deformacija lanca se nastavila, što je upućivalo na postojanje nekog drugog mehanizma. Tim geologa sa Univerziteta u Firenci, koji je vodio Stefano Tavani, veruje da je pronašao odgovor. Reč je o odvajanju gustog donjeg dela kore i litosfere od gornje kore, nakon čega odvojeni deo tone dublje u Zemljin plašt.

Prema analizi, taj proces ispod Apenina ne događa se svuda istovremeno. Umesto toga, odvija se duž takozvanog zgloba, koji se polako pomera ispod Italije ka jadranskom predgorju. Tavani i saradnici su objedinili decenije seizmičkih merenja, GPS podataka, satelitskih radarskih osmatranja i karata Mohorovičićevog diskontinuiteta, granice između kore i plašta. U podacima se pojavio jasan uzorak. Duž više od 500 kilometara planinskog lanca našli su zonu u kojoj se diskontinuitet ispod tirenske strane preklapa sa onim ispod jadranske strane. Tu udvostručenu koru tumače kao pokretni front otkopčavanja, tačku u kojoj se donja kora odvaja. Oko te tačke odvajanja grupišu se i potresi.

Istraživači su izmerili da se planinski pojas u unutrašnjosti širi brzinom od oko 4 milimetra godišnje, dok se prema spoljašenjm rubu delimično nadoknađuje sabijanjem od otprilike 2 milimetra godišnje. To opisuju kao deformaciju nalik harmonici, gde se planinski pojas iznutra rasteže, a na svojem frontu istovremeno skraćuje. Dok je povlačenje tektonske ploče moglo rastumačiti raniju evoluciju Apenina, taj mehanizam nije dovoljan za objašnjenje današnjih procesa. Istraživači smatraju da je delaminacija koja se odvija ispod planina unutrašnji pogon koji je nedostajao u dosadašnjim modelima. Ispred pokretnog zgloba, donja kora i litosferni plašt ostaju pričvršćeni za ploču koja tone i povlači koru nadole. Međutim, kako zglob prolazi i donji se slojevi odvajaju, to opterećenje nestaje. Preostala kora tada se može ispraviti i odskočiti nagore, jer gušći materijal ispod nje zamjenjuje lakši i plovniji plašt. Taj proces uzrokuje rastezanje iza zgloba, dok kora ispred njega, koja je još pričvršćena, doživljava kompresiju i tonjenje.

Slika još nije potpuna. Model je namerno pojednostavljen i ostaju otvorena pitanja o tačnoj strukturi ploče ispod Apenina. Biće potrebni savršeniji modeli da se razume složenost deformacije kore i plašta kroz vreme. Ipak, rezultati objavljeni u časopisu Communications Earth & Enviroment pokazuju da bi Apenini geolozima mogli ponuditi retku priliku. Omogućuju „empirijsku, geodetski utemeljenu dokumentaciju bočno migrirajućeg zgloba delaminacije koji u stvarnom vremenu prati odvajanje plašta i litosfere”, zaključuju istraživači.

(Ilustracija Unsplash)

(Indeks)

Visited 8 times, 8 visit(s) today

O autoru

administrator

Ostavite komentar