KOSMIČKO TKANJE

CRNO SRCE KENTAURA A

244 pregleda

Moćan teleskop snimio središte udaljene galaksije, pogledajte šta se tamo nalazi.

Kolaboracija Event Horizon Telescope (EHT) je pre dve godine, nakon višegodišnjeg rada, objavila neverovatan snimku horizonta događaja crne rupe, na kojoj se može videti oreol prašine i gasa i silueta crne rupe od nas udaljena 50 miliona svetlosnih godina (slika dole).

Sada su osmatrači pomoću istog teleskopa, a to je svojevrsna mreža, uhvatili do sada najdetaljniji prikaz mlaza plazme koji je izbacila supermasivna crna rupa u središtu galaksije Kentaur A.EHT je detaljno snimio ova dva neverovatna svemirska fenomena jer se ne radi o običnom teleskopu koji se nalazi na površini naše planete ili u njegovoj orbiti – već o onome za koji se može reći da je veličine cele Zemlje. Naime, naučnici su domišljato pretvorili niz radioteleskopa smeštenih širom sveta u snažnu mrežu ili virtuelni teleskop veličine planete.


Galaksija Kentaur A

Šta se vidi na fotografiji?Što se tiče nove fotografije izboja plazme (slika dole), radi se o neverovatnom snimku iz više razloga. Prvo, on prikazuje središte galaksije koja je od nas udaljena oko 12 miliona svetlosnih godina. Oma je, inače, nama najbliži izvor snažnih radiosignala, a poznata je po svojoj crnoj rupi koja izbacuje divovske mlazeve plazme.

„Ovi podaci omogućili su nam da prvi put proučavamo relativistički mlaz na skali udaljenosti koju svetlost pređe u jednom danu. S visokom rezolucijom posmatrali smo područje u kojem se krije začetak divovskog relativističkog mlaza koji supermasivna crna rupa izbacuje iz srca galaksije do svojih krajnjih granica”, rekao je rukovodilac studije, astronom Mihael Jansen iz Instituta za radioastronomiju Maks Plank.

Drugo, ovi snimci u visokoj rezoluciji podudaraju se s teorijom opšte relativnosti, čime je EHT opet dokazao da je Albert Ajnštajn bio u pravu, piše Science Alert.

Najnovija fotografija EHT-a (središnja slika dole) prikazana je u poređenju s pređašnjim najboljim snimkom tog mlaza (levo) i mlaza koji izbacuje M87* (desno). Na njoj se vidi gde mlaz završava, što je prilično važno.

Spoljašnji rubovi mlazeva su područja na kojima će najverovatnije doći do ubrzanja čestica i iz kojih mogu nastati kosmički zraci izuzetno visokih energija”, dodao je Mihael Jansen.

Šta su to mlazevi plazme?

„Supermasivne crne rupe koje se nalaze u središtima galaksija poput A Kentaur hrane se gasom i prašinom koje privlače svojom snažnom gravitacijom. Taj proces oslobađa velike količine energije i zračenja, zbog čega jezgro galaksije nazivamo aktivnim. Većina materije koja se nađe u neposrednoj blizini ruba crne rupe, takozvanog horizonta događaja, upašće u nju. Međutim, manji deo elementarnih čestica dobiće ogromno ubrzanje i pobeći daleko od crne rupe relativističkom brzinom gotovo jednakom brzini svetlosti”, navodi se u saopštenju za javnost.

„Astronomi se oslanjaju na različite teorijske modele da bi bolje razumeli kako se materija ponaša u blizini crne rupe i kako se formiraju mlazevi relativističkih čestica. Mnogi detalji ovih procesa trenutno nisu poznati, a posebna je zagoneta kako mlazevi ostaju tako usko usmereni putujući preko cele galaksije. Jedan od ciljeva EHT-a je rasvetljavanje ovog zanimljivog pitanja”, dodaje se u rečenom saopštenju.

„Nova radijska slika relativističkog mlaza u neposrednoj blizini crne rupe u galaksiji A Kentaur pokazuje da je on sjajniji na spoljašnjim rubovima nego prema sredini. Ovo svojstvo primećeno je u nekolikim drugim relativističkim mlazevima, ali ni u jednom slučaju nije bilo ovoliko jasno izraženo”, pišu naučnici.

Naučni rad o mlazu plazme u Kentauru A pod imenom Event Horizon Telescope observations of the jet launching and collimation in Centaurus Aobjavljen je u časopisu Nature Astronomy. Rukovodilac istraživanja je Mihael Jansen, a u njemu su korišćeni podaci kolaboracije EHT.Treba napomenuti da u ovoj kolaboraciji učestvujehrvatski naučnik Mislav Baloković, koji je bio umešan u izradi prvog snimka crne rupe u istoriji (glavna ilustracija).

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar