GAGARINOVI PUTOKAZI

FEDERACIJA LETI NA MESEC

1.195 pregleda
Kosmički brod „Federacija” (Roskosmos)

Prvo lansiranje ruskog kosmičkog broda nove generacije pomereno je zza 2022. godinu, i to ne sa kosmodroma Vastočnij, kako je ranije planirano, već sa Bajkonura i, konačno, drugom raketom. Ako sve bude po planu, za samo pet godina biti svedoci početka korišćenja jedne nove rakete-nosača, što je za ovakve projekte veoma, veoma kratak vremenski rok.

PUTOKAZI GAGARINA

Mr Grujica S. Ivanović

Po svemu sudeći, projekat novog ruskog kosmičkog broda i posle relativno stabilnog perioda od nekoliko godina, ne može bez velikih promena. Podsećamo, prvi projekat nazvan „Kliper” planirao je brod sa zakržljalim krilima, isključivo za let oko Zemlje. Onda su Amerikanci najavili projekat „Kanstelejšn” za let na Mesec, pa je od glavnog izvođača ruskog projekta RKK „Energija” preko noći zatraženo da ubace stavku da brod može da leti do Meseca i natrag.

Jedno od glavnih pravila glasi: pripremiti i proceniti sve detalje, odbraniti projekat pred nekoliko komisija i, kada se dobije zeleno svetlo i budžet obezbedi, nema velikih izmena. A to se projektu novog ruskog broda desilo nekoliko puta. Pored toga što su morali krilatu verziju da zamene sa verzijom kapsule, u jeku veoma složenih promena, brod je ostao bez svoje rakete-nosača „Rus” od koga se, u svetlu projekta rakete „Angara” odustalo. Projekat je tako nastavio život, ali bez nosača.

Na nedavnom susretu sa predsednikom
Vladimirom Putinom jasno je rečeno
da Kremlj želi da se projekat rusk
superteške rakete-nosača ubrza.

Kada je „Angara” zaživela, odlučeno je da njena verzija „Angara-A5P” (P znači pilotirana) bude nosač novog broda koji je, u međuvremenu dobio ime „Federacija”. Za njegove letove do Meseca planirana je pojačana i kriogena verzija iste rakete „Angara-A5V” na tečni vodonik (otuda ovo V), nosivosti 35 tona.

U oba slučaja, lansiranje „Federacije” planirano je sa novog ruskog kosmodroma Vastonij na Dalekom istoku, i to sa jedne te iste rampe za rakete-nosače serije „Angara”, čija gradnja treba da krene sledeće godine.

Dve verzije „Federacije” (desno) u poređenju sa starim brodom „Sajuz” (levo). U sredini je orbitalna verzija za letove oko Zemlje, a desno je verzija za letove oko Meseca.

I kada se očekivalo da je „Roskosmos”, konačno, podvukao crtu i da su svi osnovni delovi projekta „Federacija” utanačeni, kao grom iz vedrog neba odjkenula je, još zvanično nepotvrđena vest, da brod menja nosača i  kosmodrom! Naime, i pored dva uspešna probna lansiranja, s probojem „Angare” na kosmičko tržište ne ide nimalo lako. Jednostavno, kao nova raketa ona je preskupa za bilo kakve ponude lansiranja domaćih i stranih satelita. Veliko je pitanje da će kada „Federacija” stigne na red da poleti, „Angara”, zbog premalo lansiranja, biti dovoljno pouzdana da ljude pošalje u kosmos. Pored toga, za ovu raketu tek treba da se sagradi veoma skupa lansirna rampa u Vastočnom.

S jedne strane, veoma skupo transformisanje nove rakete „Angara” u verziju za lansiranje kosmi~kih brodova sa ljudskom posadom, što kada je ona rođena nije bilo planirano. S druge, veoma skupa gradnja nove lansirne rampe u Vastočnom. Oba činioca su odigrala veoma važnu ulogu u najnovijem velikom zaokretu u razvoju projekta kosmičkog broda „Federacija”.

„Angara A5” za vreme pvog lansiranja sa kosmodroma Pleseck decembra 2014.

U međuvremenu je iskrsnuo još jedan, nimalo beznačajan detalj koji je i te kako uticao da rukovodstvo „Roskosmosa” promeni plan. Naime, na nedavnom susretu sa predsednikom Vladimirom Putinom, direktoru Igoru Komarovu jasno je rečeno da Kremlj želi da se projekat ruske superteške rakete-nosača ubrza. Kao što je poznato, on je izbačen iz desetogodišnjeg plana Federalnog kosmičkog programa i prebačen za period 2026-2035.

To je prvi zanimljiv detalj. Drugi, poznat od ranije, jeste da RKK „Energija” već dugo radi na revitalizaciji projekta rakete-nosača „Rus” koji je, kao što smo naveli, ugašen pre nekoliko godina pod pritiskom finansiranja „Angare”. Nova raketa srednje nosivosti, na kojoj u „Energiji” rade, nema oficijelno ime, ali je poznata pod grupnim nazivom „Feniks”.

Da li je stvarno vredno trošiti toliko
novca u transormaciju nosača „Angara”
samo zarad toga da se njime može novi
kosmički brod lansirati ka Mesecu?

Naime, ako je budućnost rakete-nosača „Zanit”, zbog problema između Ukrajine i Rusije krajnje neizvesna, postavilo se pitanje šta raditi. Na Bajkonuru postoji lansirna rampa 45 nosača „Zenit”, a kako je ova raketa korišćena kao prvi stepen sovjetske džinovske rakete „Energija” nosivosti 100 tona s kraja osamdesetih, u RKK „Energija” su predložili da nova raketa „Feniks” bude u prvom koraku nosač srednje nosivosti 15 tona, pto je u rangu „Zenita”.

Kada postane dovoljno pouzdana, nekoliko ovih raketa mogu biti upakovane u prvi stepen ruske super-rakete namenjene za letovi ruskih kosmonauta na Mesec. Prvo lansiranje može biti obavljeno tek posle 2030, najverovatniej oko 2035, petnaest godina posle američkog džina SLS!

Lansirna rampa 45 na Bajkonuru (na slici sa raketom „Zenit”) biće preuređena za lansiranje nove ruske rakete „Feniks”.

U ovom, rekao bih filmskom zapletu, postavilo se logično pitanje: Zbog čega transformisati skupocenu „Angaru” iz formacije lansiranja satelita bez ljudske posade, što je u njenoj osnovi, u koncept lansera aparata sa kosmonautima? Ta promena nije nimalo jednostavna, veoma je skupa i, naravno niko ne garantuje da će proteći bez problema. Konačno, mora se menjati i projekat njene lansirne rampe, jer između one koja se koristi za lansiranje satelita bez posade i one kojoj je to cilj, postoji takođe ogromna razlika. A ta razlika, pored tehničke, ima i veoma veliku finansijsku dimenziju.

Ploveći kosmodrom „Morski start”
je pre nekoliko meseci iz državnih
prešao u privatno vlasništvo.

I pitanje svih pitanja: Da li je stvarno vredno trošiti toliko novca u transormaciju nosača „Angara” samo zarad toga da se njime može novi kosmički brod lansirati ka Mesecu, a da bi se to uradilo potrebna su dva lansiranja? Vredi li trošiti pare na projekat ove rakete koji konceptualno gotovo da ne može da evoluira u super-raketu, što je konačni cilj?

Objediniti projekte i pokušati sa što je moguće manje para i što je moguće pre, ali naravno iznad svega bezbedno, pokrenuti projekat nove rakete na bazi ugašenog „Rusa”, od koga je preostala praktično kompletna dokumentacija, najefikasniji je način da se stigne do super-rakete.

Ruska super-raketa nosivsoti preko 100 tona.

Eto, šta se u stvari na kraju desilo i kakvu su strategiju budućeg razvoja projekata kosmičkog broda „Federacija” u „Roskosmosu” pripremili. Hajde da pokrenemo projekat “Feniks” (tj. da oživimo projekat „Rus”), kojim ćemo, pod jedan, da zamenimo problametični ukrajinski „Zenit” (uzgred, 80% pravi se u Rusiji), pod dva, da on posluži kao nosač „Federacije” i, pod tri, da postane osnova ruske super-rakete! Inače, ploveći kosmodrom „Morski start” je pre nekoliko meseci iz državnih prešao u privatno vlasništvo, a „Zenit” je njegova kičma, novim projektom „Feniks” Rusi nameravaju da reše i ovaj problem.

U toj igri za Vastočni kao kosmodrom sa koga je „Federacija” trebala da leti, jednostavno nema mesta. Prvo, na Bajkonuru se, kao što smo rekli, nalazi lansirna rampa „Zenit” koja će biti korišćena za raketu „Feniks”. Drugo, tamo se nalazi kompletna infrastruktura i baza za obezbeđivanje lansiranja kosmičkih brodova sa kosmonautima. I treće, Rusija je nedavno sa Kazahstanom potpisala ugovor o projektu „Bajterek” o korišćenju, upravo, lansirne rampe „Zenita” za zajedničke rusko-kazahstanske kosmičke projekte, tako da je „Feniks” postao deo jednog globalnog međunarodnog programa koji za obe strane ima i te kako veliki značaj.

Komandni modul kosmičkog broda „Federacija”: levo je kapsula sa kabinom, a desno kompletni aparat za povratak.

Zbog ovih promena odlučeno je da se prvo lansiranje „Federacije” bez posade, umesto 2021. sa Vastočnog, obavi sa Bajkonura godinu dana kasnije. Namesto „Angare-A5P”, lanser će biti nosač „Feniks” koji je od Kremlja dobio zeleno svetlo za ubrzani razvoj, tako da ćemo, ako sve bude po planu, za samo pet godina biti svedoci početka korišćenja jedne nove rakete-nosača, što je za ovakve projekte veoma, veoma kratak vremenski rok.

Naravno, na Vastočnom će do tada biti napravljena lansirna rampa za „Angaru”, ali samo za bespilotna lansiranja. Treća rampa biće napravljena posle 2025, i to za super-raketu u čijem će korenu biti „Feniks”, nosač novog ruskog kosmičkog broda „Federacija”.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar