PREUMLJENJE ZEMLJE

IZUMITELJI TEHNOLOGIJE

943 pregleda
Organizacija posla (Vikipedija)

Da li je čovjek tehnički najinteligentnija vrsta na planeti? Sudeći po našim tehnologijama, od interneta preko građevinskih vještina pa do vojne industrije, medicine i vještačke inteligencija nema sumnje da je Homo sapiens tehnički gospodar planete.

Prof. dr Predrag Slijepčević

Ali, iz perspektive ekološke ravnoteže čovjek je amater u poređenju sa nekim vrstama insekata. Ako je evoluciona dugotrajnost mjerilo tehničke inteligencije onda su insekti nesumnjivo inteligentniji od nas. Na primjer, mravi i termiti, „izumitelji” prve evolucione tehnologije – poljoprivrede – žive u ekološkoj ravnoteži sa planetom milionima godina. Naše tehnologije, stare svega par stotina godina, postaju ekološka bomba koja može da eksplodira svakog trenutka.

Najbolju definiciju tehnologije
dao je filozof Ričard Lia-Hua:
tehnika, znanje, organizacija
radnog procesa i proizvod.

Za one koji sumnjaju da nam insekti predstavljaju ravnopravnog tehničkog konkurenta evo analize insektskih tehnologija iz perspektive naše definicije tehnologije. Najbolju definiciju tehnologije dao je filozof Ričard Lia-Hua. Sve tehnologije, po njemu, imaju četiri zajedničke komponente: tehnika, znanje, organizacija radnog procesa i proizvod.

Ričard Lia-Hua (Vikipedija)

Tehnika je grupno ime za instrumente (alatke i mašine), materijale i način na koji se instrumenti i materijali dovode u zajedničku funkciju. Znanje se satoji od primijenjene nauke, vještine i intuicije.

Priroda znanja je promjenjiva posebno u istorijskom kontekstu. Znanje je najvažnija komponenta za kontrolu cjelokupne tehnologije. Filozofi prepoznaju dvije vrste znanja: prećutno ili subjektivno znanje i eksplicitno ili objektivno znanje.

Tehnika i znanje moraju biti organizovani da bi mogli dati rezultat. Organizacija radnog procesa je udruživanje tehnike i znanja sa ciljem da se postigne određeni rezultat. Rezultat je prepoznatljiv kao četvrta komponenta tehnologije – proizvod. Proizvod je krajnji rezultat udruživanja prethodna tri faktora, tehnike, znanja i organizacije radnog procesa.

Mravi donose komadiće svježih
listova u gnijezdo, žvaću ih i
pohranjuju u bašte na koje sade
simbiontsku gljivicu.

Mravi iz rodova Atta i Acromurmex, poznati kao listorezači, žive u Južnoj, Srednoj i dijelovima Sjeverne Amerike. Hrane se svježim listovima koje njihov digestivni sistem ne može da preradi. Da bi savaldali ovu biološku prepreku napravili su simbiozu sa jednom gljivicom i tako je nastala poljoprivreda. Mravi donose komadiće svježih listova u gnijezdo, žvaću ih i pohranjuju u bašte na koje sade simbiontsku gljivicu.

Bašte đubre vlastitim fecesom dok gljivice ne prerade svu lisnatu biomasu i pretvore je u hranu za cijeli mravlji metropolis. Mravlja poljoprivreda zadovoljava četiri gornje komponente tehnologije.

Jedna vilica je u pokretu i
predstavlja rezač. Druga vilica
je fiksirana i predstavlja bazu
za naslanjanje rezača.

Tehnika. Za rezanje listova potreban je odgovarajući instrument. Instrument koji mravi koriste za ovu svrhu je dio njihovog tijela: oštre vilice pod kontrolom snažnih mišića. Listorezačice koriste vilice kao makaze za sječenje svježih zelenih listova. Jedna vilica je u pokretu i predstavlja rezač. Druga vilica je fiksirana i predstavlja bazu za naslanjanje rezača. Kombinovanom akcijom obje vilice listorezačice precizno sijeku komadiće listova koje onda nose na svojim tijelima.

Intersantno je da u procesu rezanja proizvode vibracije pomjeranjem stomaka. Najverovatnije da ove vibracije služe u dvije svrhe. Prva je da vibracije imaju efekat na vilice. Praktično pretvaraju vilicu sjekač u vibracioni nož ili mikrotom, instrument koji je u stanju da siječe lisnati materijal na izuzetno precizan način. Druga svrha vibracija je da đeluju kao zvučni signal za javljanje drugim mravima da je pronađen svježi list odličnog kvaliteta.

Dakle, vilice listorezača ne predstavljaju običnu alatku nego preciznu mašinu za sječenje. Materijal koji ova mašina koristi je zelena lisnata masa. Listorezači očigledno znaju kako da upotrijebe mašinu za sječenje na svježim listovima da bi obavili akt sječenja. Ima li drugih formi instrumenata na tijelu listorezačica? Svakako.

Žlijezde koje sadrže antibiotski materijal su svojevrsne slavine za prskanje gljivičnih bašti. Usna duplja je neobična torba u kojoj se gljivica simbiont prenosi sa generacije na generaciju. Tijelo listorezača je prava izložba poljoprivrednih instrumenata, u nekim slučajevima sofisticiranih mašina koje bi mogle da služe kao inspiracija talentovanim inženjerima.

Znanje. U slučaju listorezača znanje je prisutno u formi instinkta. Listorezači očigledno znaju kako da sijeku listove. Znaju kako i kada da transportuju isječene komade listova.

Listorezači komadiće
listova žvaću i pretvaraju
u pulpu koju pohranjuju
u gljivične bašte.

Listorezači transportuju isječene komade listova u mravlji metropolis. Listorezačice pigmejke su prisutne na nekim listovima da bi odbijale parazitske mušice. Znaju kako i kada da da formiraju nove gljivične bašte. Znaju kako i kada da liječe bašte od infekcije kada ih napadnu nepoželjni paraziti.

Organizacija radnog procesa. Sitni komadići listova se sijeku, transportuju od mjesta sječenja do gnijezda i predaju drugim radnicama. Ovo je mehanička fabrika. Uključuje rezanje listova i transport. Drugi dio procesa je hemijski ili biohemijski. Listorezači komadiće listova žvaću i pretvaraju u pulpu koju pohranjuju u gljivične bašte. Zatim pulpu đubre vlastitim fecesom i na ovo siju gljivice. Listorezači igraju biohemijske industrijske igre.

Proizvod. Proizvod je hrana za cijeli mravlji metropolis. Prežvakana zelena pulpa će vremenom biti u potpunosti prerađena od strane simbiotske gljivice u jestivi proizvod bez koga listorezačice, kao grupa, ne mogu opstati.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar