TREĆI SMER

JANUS SA TRI LICA

357 pregleda
Wikipedia

Da je kojim slučajem rodom iz Srbije, možda bi imao tri lica. Pa kod Srba je sve u znaku pomenutog broja, čak ga je iznad svega cenio genijalni Nikola Tesla.

Stanko Stojiljković

Zašto sam rimskom bogu dodelio još jedno lice, kao da mu dva nisu pristajala? Povodom Šangajske liste koja me proganja još s početka 2005. godine. Istrčah tada pred rudu, zapitah se s kojih razloga Beogradski univerzitet nije uvršćen i do dana današnjeg ostadoh u velikom čudu. Lakše bi mi bilo da sam sreo nečastivog, zabezeknuo se i triput prekrstio.

I ovog 15. avgusta Dositejeva Velika škola osvanula je u čuvenom svetskom razvrstavanju univerziteta sa svih meridijana. Osvanula, ma vratila se među 500 odabranih. Mali veliki skok koji je namah ostao u senci skakačice udalj Ivane Vulete (Španović). I treba da bude, kad su ga zaboravili njegovi nameštenici i državni službenici. Ma koga još zanima da li su Srbi kadri da se s nekim nadgornjavaju u znanju i obrazovanju. Ovde je odvajkada nogomet (potom se ređaju ostale telovežbe) ispred glavometa.

Da li se iko setio da lane oglasi uzbunu kada je Beograd u najvećem kineskom megalopolisu skliznuo? Nije. Ni sada se maltene niko nije oglasio, ni zapitao kako je iznenada odskočio. Dobro, pročitali smo jednu izjavu bez obrazloženja i razgovor što je s kišom za kojom svi vapimo zaobišao Kragujevac.

Svaki iskorak u vrednovanju koje sprovode od 2003. istraživači sa Univerziteta Điao Tong vredan je pažnje, a Beograd bi – da je to shvaćeno ozbiljno i urađeno temeljno kod nas – odavno morao biti među 300, gde se nakratko obreo.

Albanija, Bosna i Hecegovina, Crna Gora i Severna Makedonija nemaju nijednog predstavnika, niti su ga imale. Začuđujuće je da Bugarska nikad nije bila uvršćena, a da Rumunija ima samo jedan univerzitet (Babeš Boljaj), jer je Bukurešt ispao. Ni Slovačka nema više od jednog, a sve tri su odavno članice Evropske unije. Mađarska sa četiri i Češka sa osam su daleko ispred Srbije, čiju čast još brani Novosadski univerzitet.

A drugo lice? Prema podacima Svetske banke iz 2020. izdvajanja za nauku i obrazovanje brže rastu od 2016. godine. Kako to izgleda u sadašnjem jugo-susedstvu? BiH – 0,21 odsto BDP-a, Crna Gora – 0,36, Severna Makedonija – 0,38, Srbija – 0,91, Hrvatska – 1,25 i Slovenija – 2,15. Ako uporedite broj stanovnika i istraživača, odmah je uočljivo da potonje dve ulažu znatno više od Srbije. Drugim rečima, naša troši manje, a Beograd se sa Ljubljanskom univerzom i Zagrebačkim sveučilištem izjednačio na Šangajskoj listi od 401. do 500. mesta. Zar to nije bolji skor?

I treće? Iz godine u godinu u nas je sve više plagijata (i autoplagijata), lažnih i nevažnih doktorata, nepotizma (rođačko zapošljavanje u visokoškolskim ustanovama i institutima), a sve manje se uvažava međunarodno vrednovanje. Sve to se odslikava u povećanom odlivu mozgova, pre svega najdarovitijih sredovečnih i mlađih istraživača.

(Ukoliko se nekome u snu ukaže Janus, otpravite ga smesta u Treći smer).

O autoru

administrator

Ostavite komentar