MEĐU IZMEĐU

MEGAKOMETA JURI KA NAMA

424 pregleda
NASA Goddard

Naučnici potvrdili rekordnu veličinu svemirske gromade otkrivene još 2010. godine.

Jezgro te megakometeje oko 50 puta veće od jezgra većine poznatih kometa u Sunčevom sistemu i najveća je koju je NASA ikada snimila. Svemirski teleskop Hubble otkrio je da je kometa koja je opažena još 2010. godine i nazvana C/2014 UN271 (Bernardinelli-Bernstein), zapravo, ogromna megakometa čija masa iznosi 500 biliona tona i koja je široka više od 130 kilometara.Iako je usnimljna pre 12 godina, njenu veličinu tek je sada potvrdio ovaj veteranski svemirski teleskop.

Jezgro te megakomete je oko 50 puta veća od jezgra većine poznatih kometa u Sunčevom sistemu i najveća je koju je NASA ikada snimila.Iako je trenutno manje od 3,2 milijarde kilometara udaljena od Sunca i ide prema Zemlji, NASA uverava da taj monstruozno velik svemirski kamen srećom ne predstavlja pretnju za čovečanstvo.Nikad se neće približiti na manje od 1,6 milijardi kilometara od Sunca, što je nešto dalje od udaljenosti planete Saturn od naše zvezde. To će biti tek 2031. godine, tvrdi NASA.

S procenjenom masom od 500 biliona tona, Bernardinelli-Bernsteinje oko 100.000 puta masivniji od tipičnih kometa koji se nalaze mnogo bliže Suncu. „Ova kometa je doslovno vrh ledenog brega za mnoge hiljade kometa koje su preslabe da bi se videle u udaljenijim delovima Sunčevog sistema. Uvek smo sumnjali da ova kometa mora biti velik jer je toliko blještava na tako velikoj udaljenosti. Sad potvrđujemo da jeste, rekao je profesor Dejvid Džuit, koautor nove studije objavljene u naučnom časopisu The Astrophysical Journal Letters.

Ogromna kometa prolazi kroz svemir brzinom od 35.200 kilometara na sat i neveroatan je objekt, s obzirom na to koliko je aktivna kad je još toliko udaljena od Sunca, kaže Man-To Hui, glavni autor spomenute studije. Da bi proverili njenu veličinu, naučnici su 8. januara 2022. godine upotrebili Nasin svemirski teleskop Hubble i snimili pet fotografija.Koristeći računarsi model, mogli su razlikovati čvrsto jezgro i prašnjavu komu koja ga obavija, i ukazati da je jezgro tamnije nego što se mislilo.Veliko je i tamnije od uglja, istakao je profesor Džuit.

Kometa prati eliptičnu putanju dugu tri miliona godina, a sada je manje od 3,2 milijarde kilometara od Sunca. Na toj udaljenosti temperature na njenoj površini su oko193 stepena Celzijusa ispod nule. Naučnici veruju da je kometa, verovatno, nastala u Ortovom oblaku, najudaljenijem području našeg Sunčevog sistema, gde se, kako se smatra, nalaze bilioni drugih kometa.

Uprkos tome što je prva hipoteza o tom oblaku bila postavljena pre više od 70 godina, Ortov oblak zapravo to ostaje i dan-danas. To je zato što su komete za koje se smatra da ga čine preslabe da bi se mogli neposredno posmatrati. Naučnici se nadaju da će ovo najnovije otkriće tako velike komete pomoći da se rasvetli tajanstveni Ortov oblak.Stvarnost Ortovog oblaka potkrepljena je teorijskim modeliranjem formiranja i evolucije Sunčevog sistema. Što se više posmatračkih dokaza može prikupiti putem istraživanja dubokog neba zajedno s posmatranjima više talasnih dužina, to će bolje astronomi razumeti ulogu Ortovog oblaka u evoluciji Sunčevog sistema, ističu u NASA.

(Izvor Zimo)

O autoru

administrator

Ostavite komentar