MEĐU IZMEĐU

NAJKRAĆE VREME

520 pregleda
Vreme najmanji delić

Najmanji delić vremena, u poređenju s kojim treptaj oka liči na večnost, izmeren je nedavno na osnovu elektrona koji su bežali izatoma. (Svakitreptajtrajeod 100 do 150 milisekundi ili hiljaditih delova sekunde).

Fizičari su, u stvari, izmerili promene u atomu na nivou zeptosekundi (jedan sekstilion sekunde), što je trilioniti delić od milijarditog dela sekunde – najmanji odsečak vremena do sada opažen. U ovom slučaju, đavo brzine bio je elektron koji je raskinuo vezu sa svojim matičnim atomom. Kada svetlosni snop pogodi elektrone, ovi se uzbude i raskinu veze sa atomima. Ovo elektronsko izbacivanje poznato je kao fotoelektrični efekat, a opisao ga je Albert Ajnštajn 1905. godine.

Izmerili su celo izbacivanje
elektrona iz atoma helijuma
od početka do kraja s tačnošću
od jedne zeptosekunde (10-21 sekundi),
označavajući najkraće trajanje ikada!

Prethodni eksperimenti koji proučavaju pomenutu pojavu merili su jedino šta se desilo nakon što je elektron je izbačen iz atoma. Sada su naučnici u Maks Plankovom institutu za kvantnu optiku u Garhingu (Nemačka) zavirili u drugi kraj procesa. Izmerili su celo izbacivanje elektrona iz atoma helijuma od početka do kraja s tačnošću od jedne zeptosekunde (10-21 sekundi), označavajući najkraće vremensko trajanje ikada!

U nizu ogleda ispalili su neizrecivo kratak, izuzetno ultraljubičasti laserski puls na atom helijuma da bi pobudili par elektrona. Puls je trajao jedva 100 do 200 atosecondi ili 10-18 sekundi. Ponavljajući očitavanja i izračunavanja, uspeli su da izmere događaje brzinom od 850 zeptosekundi
Ispalili su, takođe, laser puls blizak infracrvenom u trajanju od samo četiri femtosekundi (1 femtosekunda je 10-15 sekundi), koji otkrio bežeći elektron čim je oslobođen iz atoma helijuma. U zavisnosti od elektromagnetskog polja laserskog zraka, elektron je ili ubrzan ili usporen.
Izbacivanje je potrajalo od 7 do 20 atosekundi, zavisno od toga sa li je elektron delovao na jezgro i drugi elektron. Jedan od razloga za izbor helijuma jeste što on ima samo dva elektrona, a to omogućuje direktno merenje njihovog kvantnomehaničkog ponašanja.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar