ŠAPUTANJE NERAVA

NOVI ANTIDEPRESIVI

525 pregleda
Shutterstock

Rezultati utiru put novoj klasi tretmana za veliki depresivni poremećaj (VDP) i druge poremećaje raspoloženja koje je teško lečiti. VDP je jedan od najčešćih mentalnih poremećaja, koji pogađa stotine miliona širom sveta.

Kinekski naučnici objavili su istraživanje što ukazuje na mogućnost nastanka nove klase antidepresiva koji bi mogli biti bolji učinak od postojećih, budući da deluju brže i da ne bi trebalo da imaju ozbiljne nuspojave kakve često imaju postojeći.Prema studiji objavljenoj u uglednom časopisu Science novo jedinjenje malog molekula koje reguliše aktiviranje serotonergičkih neurona ima brzodelujući antidepresivni učinak. Rezultati utiru put novoj klasi tretmana za veliki depresivni poremećaj (VDP) i druge poremećaje raspoloženja koje je teško lečiti. VDP je jedan od najčešćih mentalnih poremećaja, koji pogađa stotine miliona širom sveta.

Prema Eurostatu, u 2019. su po stopi hronične depresije među zemljama Evropske unije prednjačile: Portugalija (12.2 posto), Švedska (11.7 posto) i Nemačka i Hrvatska (obe po 11.6 posto).Zanimljivo je da nordijske zemlje troše više antidepresiva od evropskog proseka, a da je po potrošnji u vuropi predvodnik Island, koji je više puta proglašavan jednom od najsrećnijih zemalja sveta. To se delom može pripisati zimskim depresijama koje su češće u severnim krajevima, a delom zdravstvenim sistemima i politikama.

Većina današnjih antidepresiva ciljano deluje na transporter neurotransmitera serotonina (SERT).Najpopularniji antidepresivi spadaju u grupu tzv. selektivnih inhibitora ponovnog skladištenja serotonina (SSRI). Iako nisu tako delotvorni kao elektrošokovi ili neki stariji antidepresivi, koji su takođe delovali i na neurotransmiter dopamin, a ne samo na serotonin, oni su danas najčešći izbor jer imaju značajno najmanje neželjenih nuspojava. Reč selektivni odnosi se na činjenicu da selektivno deluju samo na serotonin. Smišljeni su na temelju ideje da bi depresija mogla biti posledica hemijske neravnoteže u mozgu ili manjka neurotransmitera serotonina, koji se popularno naziva hormonom sreće, a povezan je sa depresijom.

Serotonin je moždani glasnik (neurotransmiter) koji prenosi signale između nervnih ćelija u mozgu i smatra se da je uključen u regulaciju mnogih funkcija, zbog čega, pored ostalog, utiče na emocije, raspoloženje, pamćenje i san.Brojne studije pokazale su da SSRI-evi deluju na mnoge bolesnike (na oko 30%, a u 67% slučajeva deluje barem neki antidepresiv).

Kako funkcioniše serotonin?Za razumevanje novog otkrića dobro je shvatiti kako deluju SSRI-evi. Nervne ćelije u mozgu komuniciraju preko sinapsi, mesta na kojima se pojedinačni neuroni dodiruju i komuniciraju. U tom procesu presinaptički neuron, onaj koji šalje signal, izlučuje serotonin u sinapsu. Serotonin putuje kroz sinapsu i konačno se veže za receptore postsinaptičkog neurona, onog koji prima signal. Na taj način signal je odaslat iz jednog neurona u drugi u nizu neurona u mozgu. Da bi omogućilo živcu da se oporavi i primi sledeću poruku, telo ima pametno rešenje. To je mehanizam kojim uklanja neurotransmitere iz receptora, reciklira ih i dopušta da se vrate u izvorni živac (ponovno preuzimanje) da bi se mogli ponovo koristiti u prenošenju poruka. Time završava proces komunikacije između presinaptičkog i postsinaptičkog neurona.

Kako funkcionišu antidepresivi SSRI-evi?Antidepresiv SSRI, kada ga popijemo, prolazi kroz krvno-moždanu barijeru u mozgu i dolazi do sinapsi gde se veže za ćelijske pumpe presinaptičkog neurona koje bi trebalo da recikliraju ili reapsorbuju serotonine što su obavili svoju funkciju (grafika dole). Na taj način SSRI blokira reapsorpciju ili ponovno skladištenje serotonina. Zbog toga dolazi do povećanja koncentracije serotonina u sinapsama, a čime se povećava njihovo delovanje na sinaptičke receptore postsinaptičkih neurona. Konačno, tako se pojačava signal koji se prenosi među neuronima, što pozitivno deluje na raspoloženje.

Posao transportera serotonina (SERT) u ovom procesu je da upije višak serotonina nakon što ga neuron ispali prema sledećoj nervnoj ćeliji u nizu. Smatra se da kod nekih ljudi SERT možda radi prebrzo i da može sakupiti sav serotonin pre nego što sledeća ćelija čuje signal. Pojednostavljeno rečeno, njihove nervne ćelije šapuću umesto da razgovaraju naglas.SSRI-evi usporavaju prikupljanje serotonina putem transportera kao što je SERTi proces vraćanja serotonina na kraj neurona iz kojeg dolaze. Kako smo već rekli, oni to rade tako što blokiraju ćelijske pumpe presinaptičkog neurona koje imaju funkciju da ih usisaju.Smatra se da to znači da serotonin duže ostaje u prostoru između ćelija, što povećava šanse da će druga ćelija primiti poruku, a time će, slikovito rečeno, šapat ponovo postati govor.No ovo tumačenje nije konačno jer bi antidepresivi u tom slučaju trebalo da deluju odmah nakon što se popiju, a učinak počinje da oseća tek posle više sedmica.

Zašto se traže novi antidepresivi?Činjenica da antidepresivima treba oko četiri sedmice da počnu delovati jedan je od ključnih razloga potrage za novim klasama antidepresiva. Takođe SSRI-evi u retkim slučajevima mogu imati ozbiljne nuspojave, uključujući samoubilačke misli, a samo deo pacijenata se oporavlja nakon lečenja.Zbog toga je minulih godina raslo interesovanje za ketamin, ponajviše zahvaljujući njegovim brzim antidepresivnim i antisuicidalnim svojstvima kod pacijenata s depresijom rezistentnom na lekove. No njegov potencijal da izazove zavisnost, a i opasnost da deluje kao pokretač shizofrenije, što je izazvalo zabrinutost.Zbog svega navedenog postoji potreba za novim, brzodelujućim antidepresivima i jedinjenjima bez ozbiljnih nedostataka.

Šta je to kineski tim otkrio?U novom istraživanju Nan Sun i kolege predstavili su jedno takvo rešenje. Osmislili su antidepresiv koji deluje tako da ometa interakciju između SERT-a i neuronske sinteze azotovog oksida (nNOS).Autori su otkrili da odvajanje SERT-aod nNOS-a u mozgovima miševa smanjuje međućelijski serotonin u području mozga koje se naziva dorzalno raphe jezgro. To je pojačalo aktivnost serotonergičkih neurona u ovom području i dramatično povećalo otpuštanje serotonina u medijalni prefrontalni korteks. Prema nalazima studije, ovo je rezultiralo brzim antidepresivnim učinkom u mišjem modelu velikog depresivnog poremećaja.

„Otkrili smo jedinjenje malog molekula, ZZL-7, koje je izazvalo antidepresivni učinak dva sata nakon tretmana bez neželjenih nuspojava. Ovo jedinjenje ili analogni reagensi mogli bi poslužiti kao novi, brzo delujući tretmani za veliki depresivni poremećaj, pišu u studiji autori.Naravno, treba pričekati da novi pristup prođe klinička ispitivanja da bi se delotvornost i sigurnost potvrdile na ljudima. Ali otkriće novog mehanizma obećava.

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar