TREĆI KAMEN

ZEMLJA SE NAPOLA DEBLJA?

539 pregleda

Jezgra naše planete postaje punačkije na jednoj strani, a naučnici ne znaju zašto se to događa.

U središtu naše planete pojavila se velika tajna. Naučnici je jedino mogu prepoznati putem analize seizmičkih talasa koji prolaze kroz njeno čvrsto gvozdeno unutrašnje jezgro. Iz nekog razloga se pomenuti valovi kroz jezgro kreću znatno brže kada putuju između severnog i južnog pola nego kada prolaze preko ekvatora.

„Strujanje tekućeg gvožđa u spoljašnjem jezgru odvodi toplotu iz unutrnjeg jezgra, što uzrokuje njeno hlađenje. Dakle, to znači da je spoljnje jezgra odnosilo više toplote sa istočne strane (pod Indonezijom) nego sa zapadne (pod Brazilom).

Stručnjaci već decenijama znaju za ovu anomaliju, ali nisu mogli objasniti šta je tačno uzrokuje. Prema najnovijem istraživanju, tokom kojeg su naučnici koristili simulacije rasta jezgra u minulih milijardu godina, odgovor bi mogao ležati u postepenom iskrivljenju, odnosno asimetričnom rastu unutrašnjeg jezgra, pri čemu se na jednoj njenoj strani brže formiraju novi kristali železa nego na drugoj.

Asimetričan rast

„Strujanje tekućeg gvožđa u spoljašnjem jezgru odvodi toplotu iz unutrnjeg jezgra, što uzrokuje njeno hlađenje. Dakle, to znači da je spoljnje jezgra odnosilo više toplote sa istočne strane (pod Indonezijom) nego sa zapadne (pod Brazilom)”, rekao je za Live Science seizmolog Danijel Frost sa Berkli univerziteta.

Stručnjaci navode da ovaj asimetrični rast ne znači da je unutrašnje jezgro deformisano ili da može doći do neuravnoteženosti. Poluprečnik unutrnjeg jezgra u proseku svake godine poraste ravnomerno za oko 1 milimetar. Sila gravitacije ispravlja asimetričan rast kristala na istočnoj strani jezgra potiskujući nove kristale prema zapadu. Tamo se kristali skupljaju u rešetkaste strukture koje se protežu duž osovine sever-jug. Te kristalne strukture, poređane paralelno sa Zemljinim polovima, seizmički su auto-putevi koji omogućuju da seizmički talasi brže putuju u tom smeru.

„Ako želimo postaviti pitanje zašto unutrašnje jezgro brže raste s jedne strane nego druge, moramo se takođe pitati zašto je jedna strana plašta hladnija od druge”.

Koji je tačno uzrok?

Šta, uopšte, uzrokuje ovu neravnotežu u unutrašnjem jezgru? To je teško reći, a da se ne pogledaju svi ostali slojevi naše planete, objasnio je Danijel Frost:Na svaki sloj utiče i ono što se nalazi iznad i ono što se nalazi ispod njega. Unutrnje jezgro se polako hladi i širi iz tekućeg spoljašnjeg jezgra, poput snežne grudve koja se povećava kotrljanjem. Spoljašnje jezgro zatim hladi plašt iznad njega. Ako želimo postaviti pitanje zašto unutrašnje jezgro brže raste s jedne strane nego druge, moramo se takođe pitati zašto je jedna strana plašta hladnija od druge.

Za to bi, pak, mogle biti delimično odgovorne tektonske ploče, smatra dotični seizmolog. Naime, kada hladne tektonske ploče zaranjaju duboko ispod površine Zemlje u toku procesa subdukcije (podvlačenje jedne ploče pod drugu) pritom hlade plašt koji se nalazi ispod njih. No, stručnjaci i dalje ne znaju pouzdano može li hlađenje plašta na taj način uticati na unutrašnje jezgro.

Jednako je upitno može li jednostrano hlađenje jezgre uticati na Zemljino magnetsko polje. Naime, magnetsko polje nastaje zbog strujanja tekućeg gvožđa u spoljašnjem jezgru, na šta pak utiče gubitak toplote iz unutrnjeg jezgra. Ako unutrašnje jezgro gubi više toplote na istočnoj strani, tada će se spoljašnje jezgra oviše pomicati prema istoku, protumačio je Danijel Frost, dodajući: Pitanje je utiče li to na snagu magnetskog polja”.

Istraživanje pod naslovom Dynamic history of the inner core constrained by seismic anisotropy objavljeno je u časopisu Nature Geoscience.

(Izvor Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar