KOSMIČKO TKANJE

ZA PLANETE JEDAN ODSTO

613 pregleda

Planete Zemljinog tipa, ili čvrsta jezgra gasovitih džinova,nastaju lepljenjem i spajanjem čestica prašine mikrometarskih veličina, gradeći tako sve veće strukture, koje pod uticajem aerodinamičkog otpora gasa dobijaju sfernu strukturu.

Vladimir Đošović

Krajem osamdesetih i početkom decedesetih godina prošlog veka otkrivene su prve planete izvan Sunčevog sistema. Ovakve planete se od tada nazivaju ekstrasolarnim planetama ili egzoplanetama. Do danas je poznato preko 3.900 ekstrasolarnih planeta u preko 2.900 planetarnih sistema. Pre ovih otkrića sve teorije o nastanku planetarnih sistema bazirane su na jedinom do tada poznatom, Sunčevom sistemu. Zahvaljujući velikom broju podataka o drugim planetarnim sistemima, danas možemo preciznije dati odgovore na pojedina pitanja o nastanku i procesu formiranja, kako planeta sličnih Zemlji, tako i gasovitih džinova.

Još su u drugoj polovini 18.veka Imanuel Kant i Pjer Simon Laplas postavili tzv. hipotezu nebule, tj. da je Sunčev sistem (sada možemo reći i bilo koji drugi planetarni sistem) nastao iz ostataka oblaka gasa i prašine iz kojeg je prethodno nastala mlada zvezda. Procenjuje se da ovakvim kolapsom zvezda za svoj nastanak iskoristi 99 odsto mase ovog oblaka, ali da taj 1posto mase oblaka ostaje da okružuje mladu zvezdu.

Planetezimali su osnovni gradivni
elementi budućih planeta. Najveći među
njima bi gravitacionim privlačenjem
čistili svoju okolinu i rasli na račun
ostalih i postajali sve veći.

Kako materija koja ostane nakon kolapsa kruži oko zvezde usled njene rotacije i magnetnog polja, ostaci oblaka počinju da rotiraju sve brže i brže, formirajući tako oblik diska oko mlade zvezde u ravni njenog ekvatora. Takav disk stručno nazivamo protoplanetarni disk. Kasnijom evolucijom iz protoplanetarnog diska formiraće se planete, sateliti, asteroidi i komete.

ALMA (ESO)

Protoplanetarni disk ili,da budemo precizniji, čestice prašine unutar protoplanetarnog diska, reflektujući svetlost sa matične zvezde, zrače u radio domenu. Koristeći najveću radio opservatoriju na svetu (ALMA), u pustinji Atakama u severnom Čileu, otkriven je najveći broj do sada poznatih ovakvih nebeskih objekata. Ovaj sistem radio-teleskopa sačinjen je od 66 radio teleskopa. ALMA-om je otkriven veliki broj različitih protoplanetarnih diskova, i uočene su i proučavane početne faze evolucija jednog sistema.

Treba napomenuti da je životni vek ovakvih struktura, pre nego što postanu planetarni sistemi, reda veličine nekoliko miliona godina do desetak miliona godina. Deluje kao veoma dug period, ali ukoliko se setimo da je Sunčev sistem star oko 4.5 milijardi godina, životni vek protoplanetarnih diskova predstavlja veoma kratku etapu evolucije planetarnih sistema.

Da li svi planetezimali ulaze u sastav
planeta? Naravno,odgovorje:ne.Postoji
ozbiljna studija koja smatra da su asteroidi
u Sunčevom sistemu, upravo,ostaci
primordijalnih planetezimala, koji zbog
svog položaja nisu uspeli da uđu u sastav
bilo koje od planeta.

Planete Zemljinog tipa, ili čvrsta jezgra gasovitih džinova,nastaju lepljenjem i spajanjem čestica prašine mikrometarskih veličina, gradeći tako sve veće strukture, koje pod uticajem aerodinamičkog otpora gasa dobijaju sfernu strukturu. Gradeći sve veće čestice objekti u protoplanetarnom disku dospevaju do veličina kilometarskih prečnika koje nazivamo planetezimali.Planetezimali su osnovni gradivni elementi budućih planeta. Najveći među njima bi gravitacionim privlačenjem čistili svoju okolinu i rasli na račun ostalih i postajali sve veći.

Ovim mehanizmom bi se od planetezimala kojih bi bilo više stotina hiljada ili miliona došlo do neznatnog broja planeta ili jezgara planeta. Zanimljivo je da su gasoviti džinovi (planete Jupiterovog tipa) svakako morale nastati pre planeta Zemljinog tipa. Razlog tome je taj što planete Jupiterovog tipa za svoje formiranje zahtevaju postojanje gasa u disku, dok planetama Zemljinog tipa gas nije neophodan i svoju evoluciju mogu nastaviti i nakon što sav gas iz protoplanetarnog diska iščezne.

Postavlja se pitanje: Da li svi planetezimali ulaze u sastav planeta? Naravno,odgovorje:ne. Postoji ozbiljna studija koja smatra da su asteroidi u Sunčevom sistemu, upravo,ostaci primordijalnih planetezimala, koji zbog svog položaja nisu uspeli da uđu u sastav bilo koje od planeta, te da samim tim, na osnovu njihove građe i strukture, možemo mnogo saznati o samim počecima našeg planetarnog sistema.

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar