Duboko ispod ledene ploče Antarktika naučnici su otkrili dosad najstarije uzorke leda i vazduha, stare neverovatnih šest miliona godina. Otkriće, koje potiče s područja Alan Hils, pruža jedinstven uvid u klimatsku povest naše planete, piše Science Alert. Tim istraživača, predvođen glaciološkinjom Sarom Šeklton iz Okeanografskog instituta Vuds Hol, izvadio je uzorke zakopane stotinama metara ispod površine. Oni su svojevrsne vremenske kapsule koje čuvaju zapise o Zemljinoj prošlosti
„Ledena jezgra su poput vremenskih mašina koje naučnicima omogućuju da pogledaju kako je planeta izgledala u prošlosti”, kaže Šeklton. „Jezgra pomažu da putujemo mnogo dalje u prošlost nego što smo zamišljali.” Pomenuto područje posebno je vredno zbog koncentracije takozvanog plavog leda. On je vremenom toliko komprimovan da su istisnuti veći mehurići vazduha, a kristali leda su se povećali. Zbog toga upija crvenije talasne dužine svetlosti i dobija karakterističnu plavu nijansu. Ključno je što se na ovom području sneg više ne gpmila, pa je stariji led mnogo bliže površini nego drugde na Antarktiku.
„Još radimo na utvrđivanju tačnih ualiva koji omogućuju tako drevnom ledu da postoji blizu površine”, objašnjava Šeklton. „Uz topografiju, verovatno je to kombinacija jakih vetrova i oštre hladnoće. Vetar odnosi sveži sneg, a hladnoća usporava led gotovo do mirovanja. To čini ovo područje jednim od najboljih mesta na svetu za pronalaženje plitkog starog leda.” Iako led nema vidljivih mehurića, on sadrži mikroskopske džepove vazduha, gusto zbijene unutar kristalne strukture, koji nude neprocenjiv uvid u klimu drevne Zemlje.
U sklopu projekta COLDEX, naučnici su izvadili tri ledena jezgra sa 150, 159 i 206 metara. Nadali su se da će pronaći led dovoljno star za izučavanje klime iz epohe pliocena, koji se završio pre otprilike 2,6 miliona godina. „Znali smo da je led ovde star”, kaže paleoklimatolog i direktor projekta Ed Bruk. „U početku smo se nadali ledu starom do 3 miliona godina, ili malo starijem, ali ovo otkriće je nadmašilo naša očekivanja”. Nakon datiranja uzoraka metodom izotopa argona, otkrili su da najdublji uzorak sadrži led star oko 6 miliona godina, što ga smešta na kraj miocenske epohe. Ostali su bili mlađi, pružajući istraživačima niz zapisa koji obuhvataju kraj miocena i veći deo pliocena.
Analiza izotopa kiseonika otkrila je da je Antarktik pre 6 miliona godina bio za oko 12 Celzijusovih stepeni topliji nego danas, a proces hlađenja do današnjih temperatura postupan, a ne nagao. Sledeći korak za istraživače je rekonstrukcija sastava Zemljine atmosfere iz tog razdoblja da utvrde koji su gasovi staklene bašte bili i u kojim koncentracijama. Tim, naravno, planira da se vrati po još podataka zarobljenih u ledu. „S obzirom na spektakularno stari led koji smo otkrili, takođe smo osmislili sveobuhvatnu dugoročnu novu studiju da proširimo zapise dalje u prošlost, što se nadamo sprovesti između 2026. i 2031. godine”, najavio je Bruk. Istraživanje je objavljeno u Zborniku radova Nacionalne akademije nauka.
(Ilustracija Bec Hewett/Australian Antarctic Program)
(Indeks)
