Neugledan fosil koji je 40 godina ležao zaboravljen u fijoci identifikovan je kao prva kost dinosaura ikad pronađen na Antarktiku. Primerak je iskopan još 1985. godine, no tim koji ga je otkrio nije bio siguran o čemu se radi, pa je odložen u geološku zbirku Britanskog antarktičkog istraživanja (BAS) u Kembridžu, piše BBC. Nedavno ga je uočio dr Mark Evans, rukvodilac zbirki, među hiljadama primeraka donesenih sa antarktičkih ekspedicija. „Ponekad, tek kad se zapitate šta se sve nalazi u nekoj ladici, naiđete na nešto i pomislite: Vidi, ovo izgleda zanimljivo”, rekao je on. Primerak je prvobitno nađen na ostrvu Džejms Ros, a otkriće je zabeleženo u terenskoj beležnici geologa dr Majka Tomsona. Uz malu, urednu skicu fosila datiranu 9. decembra1985. zapisao je „komad kičme velikog gmizavca”, uz napomenu da je širok oko 10 centimetara. Kako kaže tim koji ga je pronašao verovatno mislio da pripada morskom gmizavcu. No čim ga je ugledao, shvatio je da izgleda vrlo slično dinosaurovom. Datum otkrića značio je da bi to mogao biti prvi fosil dinosaura pronađen na tom kontinentu.
Da potvrdi svoje slutnje, Evans je pozvao profesora Pola Bareta iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu. Paleontolozi su sada potvrdili da je to kost repa titanosaura – grupe kojoj su pripadali najveći dinosauri ikada na Zemlji. „Iako naizgled nije ništa posebno, zapravo ima vrlo prepoznatljiv oblik”, dodao je Baret, držeći fosil. Pokazao je udubljenje na jednom kraju, a zatim ga okrenuo da bi otkrio zaobljenu izbočinu na drugom. Pršljenovi se spajaju tvoreći niz kuglastih zglobova koji se protežu od glave do repa. „Čim sam ga ugledao, znao sam o čemu se radi. Bilo je sasvim sigurno da je to titanosaur. Ta kombinacija obeležja potpuno je jedinstvena za ovu vrstu dinosaura.”
Do danas je širom sveta identifikovano više od 100 vrsta titanosaura. Svi su bili četveronožni biljojedi s vrlo dugim vratovima koji su im pomagali da dosegnu krošnje drveća i dugim repovima za protivtežu. Najveći titanosauri bili su duži od 35 metara i teški oko 60 tona. Na temelju veličine ove repne kosti, naučnici procjenjuju da je antarktički titanosaur bio dug oko 7 metara. „Možda je pripadao mladuncu ili se radilo o doista malenoj vrsti – odrasloj jedinki koja je kao manja odstupala od trenda ostatka grupe”, objasnio je Baret.
Ovaj dinosaur živeo je pre 82 miliona godina, tokom kasne krede, kada je Antarktik bio znatno drugačija nego danas. Kontinent je prekrivala bujna šuma koja mu je pružala obilje hrane. Otkriće pomaže da se rasvetli kako su ta stvorenja obitavala u dijelu svijeta gđe su fosilni zapisi retki. Iako su u godinama nakon 1985. na tom udaljenom delu planete pronađeni i drugi fosili dinosaura, broj nije veliki. Antarktik je izazovno mesto paleontologe jer led skriva praistorijske zapise u stenama. „Ovo otkriće pokazuje da je područje koje danas smatramo negostoljubivim nekada bilo i te kako pogodno za život i dom velikom broju stvorenja”, naglasio je Baret. „Pomaže nam da razumemo i kako su se uklapali u šire ekosisteme na samom dnu globusa pre otprilike 80 miliona godina.”
(AI ilustracija)
(Indeks)
