Uprkos napretku, stvaranje veštačke krvi u velikim količinama još je daleko. Jedan od izazova je podstaći matične ćelije da sazru u crvene krvne ćelije, što je proces koji je teško ponoviti van složenog okruženja koštane srži.
Postoji krvna grupa toliko retka da je ima manje od 50 ljudi na svetu. Poznata kao Rh nulta, ili „zlatna krv”, ona je istovremeno spas i prokletstvo, ali i sveti gral za naučnike koji pokušavaju da je stvore u laboratoriji bi spasili živote. Transfuzije krvi temelj su moderne medicine, no za osobe s retkim krvnim grupama nalaženje odgovarajućeg davaoca može biti gotovo nemoguće, piše BBC. Jedna od najređih, Rh nulta krvna grupa, pronađena je kod otprilike 50 osoba. Ako im ikada zatreba transfuzija, šanse da je dobiju su male, zbog čega se takvim osobama preporučuje da zamrznu vlastitu krv za dugoročno skladištenje. Pomenuta krvna grupa izuzetno je cenjena u medicinskim krugovima zbog svoje potencijalne upotrebe u stvaranju univerzalnih transfuzija, čime bi se prevladali imunološki problemi koji ograničavaju korišćenje darivane krvi. Kako funkcionišu krvne grupe?
Krvna grupa se određuje prema postojanju ili nepostojanju specifičnih markera, poznatih kao antigeni, na površini crvenih krvnih ćelija. Ti antigeni, sastavljeni od proteina ili šećera, mogu pokrenuti reakciju imunološkog sistema. „Ako vam se ubrizga donirana krv koja sadrži antigene različite od vaše vlastite krvi, stvoriće se protivtela na tu krv i napasti je”, objašnjava Eš Toje, profesor ćelijske biologije na Univerzitetu u Bristolu. „Ukoliko vam se ta krv ponovo da, to može biti opasno po život.”
Dva najvažnija sistema krvnih grupa su ABO i Rhesus (Rh). Osoba s krvnom grupom A ima A antigene, grupa B ima B antigene, AB ima oba, a grupa O nema nijedan. Svaka može biti Rh pozitivna ili Rh negativna. Iako se osobe sa O negativnom krvnom grupom često nazivaju univerzalnim davaocima jer nemaju A, B ni glavni Rh antigen, to je pojednostavljeno gledište. Naime, danas je poznato 47 krvnih grupa i 366 različitih antigena. To znači da osoba koja prima O negativnu krv i dalje može imati imunološku reakciju na neki drugi antigen. Uz to, postoji više od 50 Rh antigena. Kada kažemo da je neko Rh negativan, obično mislimo na nemanje Rh(D) antigena, no njegove crvene krvne ćelije i dalje sadrže druge Rh proteine. Upravo ta raznolikost otežava nalaženje podudarnih davalaca, posebno za etničke manjine.
Ljudima s Rh nultom krvnom grupom nedostaju svih 50 Rh antigena. Iako ne mogu primiti nijednu drugu krvnu grupu, njihova krv je kompatibilna s većinom Rh krvnih grupa. Zbog toga O Rh nulta krv izuzetno vredi – većina ljudi je može primiti s niskim rizikom od reakcije, što je ključno u hitnim slučajevima. Zato naučnici širom sveta traže načine kako da reprodukuju „zlatnu krv”.
„Rh antigeni izazivaju veliki imunološki odgovor i stoga, ako ih uopšte nemate, onda u biti nema na šta da se reaguje u smislu Rh”, kaže Toe. „Ako ste bili O tip i Rh nula, onda je to prilično univerzalno. Ali još postoje druge krvne grupe koje morate uzeti u obzir. Nedavna istraživanja otkrila su da je Rh nulta krv posledica genetskih mutacija koje utičču na ključni protein u crvenim krvnim ćelijama. U studiji iz 2018. godine, Toje i saradnici su stvorili Rh nultu krv u laboratoriji. Koristeći tehniku uređivanja gena Crispr-Cas9, izbrisali su gene koji kodiraju antigene pet sistema krvnih grupa odgovornih za većinu nekompatibilnosti u transfuz iji, uključujući ABO i Rh.
„Izračunali smo da bismo, ako izbacimo pet, stvorili ultrakompatibilnu ćelijuu, jer je imala uklonjenih pet najproblematičnijih krvnih grupa”, objašnjava Toje. Dobijene krvne ćelije bile bi kompatibilne ne samo s glavnim krvnim grupama, već i sa iznimno retkima poput Rh nulte i Bombay fenotipa. Međutim, korišćenje tehnika uređivanja gena ostaje kontroverzno i strogo regulisano, što znači da će proći mnogo vremena pre nego što ovakva krv postane klinički dostupna. U međuvremenu, Toje i saosnivač kompanije Scarlet Therapeutics, prikupljaju donacije krvi osoba s retkim krvnim grupama, uključujući Rh nultu, s ciljem stvaranja ćelijskih linija za neograničenu proizvodnju u laboratoriji. „Ako to možemo učiniti bez uređivanja gena, onda je sjajno, ali uređivanje je opcija za nas”, dodaje on.
I drugi istraživači pokušavaju stvoriti Rh nultu skrv. U SAD su koristili Crispr-Cas9 za stvaranje prilagođenih retkih krvnih grupa iz ljudskih matičnih ćelija. Timovi u Kanadi i Španiji takođe koriste slične tehnike da izbrišu antigene i stvore univerzalniju krv. Uprkos napretku, stvaranje veštačke krvi u velikim količinama još je daleko. Jedan od izazova je podstaći matične ćelije da sazru u crvene krvne ćelije, što je proces koji je teško ponoviti van složenog okruženja koštane srži. „Postoji i dodatni problem da se pri stvaranju Rh nulte ili bilo koje druge nulte krvne grupe rast i sazrevanje crvenih krvnih ćelija može poremetiti”, ističe Gregori Dinom, direktor medicinskih poslova u kompaniji Grifols Diagnostic Solutions. Za sada, Toje vodi studiju RESTORE, prvo kliničko ispitivanje na svetu koje testira bezbednost davanja laboratorijski uzgajenih crvenih krvnih ćelija zdravim dobrovoljcima. Krv u ispitivanju nije genetski uređivana, a trebalo je 10 godina istraživanja da se dođe do ove faze.
„Trenutno je vađenje krvi iz nečije ruke mnogo delotvornije i isplativije, pa će nam biti potrebni davaocu krvi u doglednoj budućnosti”, zaključuje Toje. „Ali za ljude s retkim krvnim grupama gde je vrlo malo drugih donora, ako im možemo uzgajiti više krvi, to bi bilo zaista uzbudljivo.”
(Ilustracija Shutterstock/EPA/Pexels)
(Indeks)
