TREĆI SMER

JANKOVIĆEV „TORLAK”

1.848 pregleda

U vremena ona, kada je njegovo zaštitno ime (i prezime) bio počivši prof. dr Branislav Janković, niko se ne bi usudio da se i u sebi zapita da li je tako nešto ostvarivo. Dotični naučnik bio je perjanica Instituta za virosologiju, svetske imunologije i srpske nauke.


Stanko Stojiljković

Vraća li se Institut „Torlak na stazu stare slave? Ako je verovati sumnjalima, ni govora. Izlišno je, stoga, da se pomišlja na to da se uskoro u ovoj naučnoj ustanovi proizvodi ruska vakcina.

Ujedinjenim znanjem srpskih i ruskih naučnika, kao što je to slučaj u brojnim drugim zemljama.

U vremena ona, kada je njegovo zaštitno ime (i prezime) bio počivši prof. dr Branislav Janković, niko se ne bi usudio da se i u sebi zapita da li je tako nešto ostvarivo. Dotični naučnik bio je perjanica Instituta za virosologiju, svetske imunologije i srpske nauke.

U novogodišnjem broju „Politike 1992/03. osvanula je, prvi put, lista stotinu najcitiranijih domaćih istraživača, na kojoj je on bio ispred ostalih. Na stranu to što sam imao silnih neprijatnosti, čak i ozbiljnih osporavanja iz SANU i Ministarstva nauke.


Branislav Janković

Podsećanja radi, po profesoru Branislavu Jankoviću nazvana je jedna grana pomenute imunologije – psihoneuroimunologija. Ni najveći skor u citiranju, ni nesumnjiv međunarodni ugled nisu bili od koristi da bude izabran za akademika. Upućeni kažu da su se najviše opirali pojedinci u belim mantilima, kao što to uobičajeno biva.

Čemu ovo prisećanje?

Institut „Torlak, na istoimenom beogradskom brežuljku, morao bi da ponese ime rečenog srpskog velikana koji ga je obilato proslavio na svim meridijanima.

Isto sam u poslednjoj deceniji minulog stoleća predložio da se Institut nuklearnih nauka nazove po svojem osnivaču, akademiku Pavlu Saviću. Nije prošlo, to su najviše osporavali upravo „vinčanci. I nisu popustili, zovu ga po selu s čuvenim arheološkim nalazištem.

Ostao je trag u novinama da nisam uspeo.

Pokušao sam lane, nekako u ovo vreme, da ubedim prisutne na komemoraciji da se Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo ukrasi imenom (i prezimenom) osnivača, upravo preminulog profesora Vladimira Glišina.

Pročitao sam to u Kolarčevoj zadužbini, pozvali me da osvežim sećanje na višegodišnje prijateljevanje s našim vodećim genetičarom. A posle sam to objavio u „Galaksiji.

Treći pokušaj – treći neuspeh. Više ne verujem u srpsku izreku o trećoj sreći.

Uveren sam , međutim, da će Institut za virusologiju, vakcine i serume, svakako, ovladati visokotehnološkim postupkom izrade ruske vakcine. Zar posle mnogo godina tavorenja, ponovo ne proizvodi cepivo protiv gripa?

O autoru

administrator

1 komentar

  • Najzad da se neko toga seti. Mi stariji, svakako, znamo koliko je pokojni profesor Branislav Janković bio veliki naučnik, iako se retko pojaljivao u medijima. Voelo bih da čitaoci galaksije podrže ovaj predlog.

Ostavite komentar