VREMENSKA MAŠINA

POPIGAJSKI ASTROBLEM

341 pregleda
Deo Popigajskog kratera/Naenisee rf

Deo plemenitih metala ulazi u sastav plazmenih oreola astroblema kojih ima u izobilju na našoj planeti. Oni su do sada slabo proučavani, a to su prirodni duboki iskopi na Zemlji. Oni sadrže nalazišta najvrednijih primarnih ruda hroma, titanijuma, bakra, nikla, kobalta, platinoida, zlata, uranijuma, lonsdejlita.

Ekskluzivno

Prof. dr Aleksandar Mihailovič Portnov

Okružen je oreolom stabilnog magemita sa iridijumom i drugim platinoidima, zlatom, torijumom, REE. Njegova geneza povezana je sa izbacivanjem plazme oker prašine. Ovde se nalaze i naslage (placers) toroidnog (eolskog) zlata, često sa značajnim primesama Rd, Ir, Ni i sa inkluzijama za njega atipičnih korunda, spinela, hematita. Zajedno sa zlatom prisutni su vatrostalni platinski minerali i kapljičasti torijanit. Pretpostavlja se da je toroidni oblik zlatnih čestica posledica izdvajanja plemenitih metala tokom hlađenja plazme.

Poznati sovjetski astronom i popularizator nauke, dopisni član Akademije nauka SSSR B. A. Voroncov Veljjaminov, napisao je: „Planine na Mesecu nesumnjivo su specifične manifestacije vulkanske aktivnosti iz duboke prošlosti, i uopšte cela površina Meseca, a i drugih planeta, nastala je tokom procesa prirodne evolucije pod uticajem pretežno unutrašnjih sila. Uz dužno poštovanje prema meteoritima i svesti o njihovoj ulozi u stvaranju univerzuma, ne možemo ih smatrati odgovornim za ,rošavo liceʼ Meseca.”

Deo kosmičkih metala akumulirao se u ekvatorijalnom pojasu feromanganskih stvrdnuća (konkrecija) na dnu Tihog okeana, gde sadržaj iridijuma i platine dostiže 4,5 g/t. Deo plemenitih metala ulazi u sastav plazmenih oreola astroblema kojih ima u izobilju na našoj planeti. Oni su do sada slabo proučavani, a to su prirodni duboki iskopi na Zemlji. Oni sadrže nalazišta najvrednijih primarnih ruda hroma, titanijuma, bakra, nikla, kobalta, platinoida, zlata, uranijuma, lonsdejlita. U oreolima okolo nalaze se naslage plemenitih metala. Plazma u kosmogenim strukturama, kao i u plazmotronima fabrika na Zemlji, skuplja retke metale raspršene eksplozijama: zlato, platinoide, vatrostalne okside. Tako nastaju rudna polja budućnosti.

U Rusiji su, pored Popigaja, otkriveni ogromni astroblemi kao što su Karski (100 kilometara u prečniku) i Pučež-Katunski (80 kilometara u prečniku) kod Nižnjeg Novgoroda. Geolozi počinju da shvataju ekonomsku vrednost astroblema. „Zvezdane rane” Zemlje uskoro će postati predmet detaljnih istraživanja. Ovo će se neizbežno dogoditi kada nestanu površinska ili plitka rudna ležišta istrošena našim generacijama.

(OPŠIRNIJE u novom štampanom broju GALAKSIJE: kliknite iznad naziva časopisa na ikonicu PRETPLATA).

O autoru

administrator

Ostavite komentar