MEĐU IZMEĐU

PROGON NEANDERTALACA

123 pregleda
Ilustracija

Moderni čovek tek iz trećeg pokušaja uspeo da i naseli Evropu.

Bila su potrebna tri doseljenička talasa Homo saipensa-a da preci modernog čoveka isteraju neandertalce iz Evrope i nasele Stari kontinent, pokazuje novo istraživanje.U periodu pre 54.000-42.000 godina on je pokušao tri puta da se naseli u Evropi, a tek je u poslednjem talasu to uspeo. Zako glasi zaključak naučnika koji su proučavali pećine u dolini reke Rone.Preci modernih ljudi su tri puta organizovano pokušali da se iz zapadnih delovina Azije probiju zapadno i severozapadno i uspostave naseobine u Evropi.

„Prva dva talasa nisu uspela, ali treći jeste pre oko 42.000 godina. Nakon toga, moderni čovek je preuzeo Evropu, a neandertalci koji su do tada naseljavali kontinent su izumrli”, kaže Ludovik Slimak sa Univerziteta u Tuluzu, koji predvodi iskopavanja u Francuskoj. Istraživanje, objavljeno u časopisu Plos One, kontroverzno je zato što navodi da je našoj vrsti bilo potrebno oko 12.000 godina kako bi naselila Evropu. Daleko od toga da je to bilo brzo preuzimanje, put Homo saipensa-a do Evrope bio je dugačak i podrazumevao je kretanje uz Sredozemno more, pre nego što su se preci odlučili da krenu severno u dubinu kopna.

Nova studija, takođe, dovodi u pitanje poreklo jedne od ključnih ranih arheoloških industrija mlađeg paleolita, poznate kao kultura Šatelperon.Ključno u tome jeste što su alati i oružje nastali tokom tog perioda bili elegantni i veoma napredne izrade, a pripisivani su neandertalcima. Na osnovu takvih zaključaka brojni naučnici smatrali su da su neandertalci bili sposobni za proizvodnju naprednih alatki i ostvarivanje kompleksnog ponašanja.

Slimak, međutim, odbacuje ovakve tvrdnje: „Šatelperonske alatke su proizvodi modernog čoveka, a uzimajući u obzir njihovu sličnost sa kamenim alatkama pravljenim u to doba na Bliskom istoku, zaključujemo da ih je homo sapijens doneo kada je migrirao u Evropu”. Osim toga, u pređašnjim studijama, Slimak tvrdi da su naši preci, koji su se prvi put pojavili iz Afrike pre 60.000 godina, možda bili naoružani lukovima i strelama. Na osnovu pronađenih delova kamenih predmeta koji deluju kao vrhovi strela, ova tehnologija omogućila je Homo sapiens-u da ubija sa razdaljine na kojoj ne mora da se izlaže opasnosti.

To bi im dalo ključnu prednost nad neandertalcima. Međutim, nakon prvog dolaska, prva grupa doseljenika opstala je oko 40 godina, a onda su njihovi tragovi nestali, a teritoriju su ponovo naselili neandertalci. I drugi talas, pre 46.000 do 44.000 godina, slično je prošao.Odgovor na to je, prema Slimaku, jednostavan. Rani doseljenički talasi ljudi su bili malobrojni. „Nisu bili dovoljno brojni da bi održali biološku snagu i možda nisu mogli da razmenjuju gene sa lokalnim neandertalcima zato što je plodnost između njih bila prilično niska”, ističe Slimak.

(RTS)

O autoru

administrator

Ostavite komentar