MEĐU IZMEĐU

STARA KOŽA VIŠE SVRBI

362 pregleda

 

Najnovija studija na miševima pokazuje da mogući odgovor na ovo pitanje leži u gubitku ili disfunkcionalnosti ćelija koje registruju dodir.

Svrab koja nastaje nakon samo blagog dodira kože je problem povezan sa starenjem, kažu stručnjaci. Ovaj fenomen se naziva alloknesis, a može da postane i ozbiljnije medicinsko stanje koje uključuje i suvoću kože. Naučnici dugo nisu bili sigurni šta tačno uzrokuje preveliku osetljivost kože kod starijih osoba, a onda su, početkom maja, istraživači sa nekoliko američkih univerziteta objavili opsežnu studiju u časopisu Science koja nudi odgovor na to pitanje.

U studiji se, naime, tvrdi da gubitak ili disfunkcionalnost Merkelovih ćelija – mehanoreceptora neophodnih za registrovanje lakog dodira – izaziva češanje, odnosno svrab kod miševa. Iako sama studija tek treba da se testira na ljudima, rad američkih naučnika uliva nadu da pojačavanjem funkcije ovih ćelija može da se leči hronični svrab kod ljudi – i mladih i starih.

Analizirajući uzorke kože miševa oba uzrasta, tim je otkrio da stariji miševi imaju daleko manje Merkelovih ćelija nego mlađi. Što su miševi imali manje Merkelovih ćelija to se svrab prouzrokovan najlonskom niti povećavao.

Tim profesora Hongžena Hua je, prateći miševe, ustanovio da se i oni više češu kako su stariji. Kako bi otkrili zašto je to slučaj, Hu i kolege su koristili tanku najlonsku nit kako bi primenili preciznu količinu pritiska na deo obrijane kože na vratovima mladih i starih glodara. Mlađi miševi nisu reagovali mnogo na lagan dodir, ali stariji su besno češali to mesto. Analizirajući uzorke kože miševa oba uzrasta, tim je otkrio da stariji miševi imaju daleko manje Merkelovih ćelija nego mlađi. Što su miševi imali manje Merkelovih ćelija to se svrab prouzrokovan najlonskom niti povećavao.

Merkelove ćelije (Paul Nghiem)

Nakon toga, istraživači su testirali kako bi mladi miševi koji su „genetički konstruisani“ da nemaju Merkelove ćelije reagovali na najlonsko vlakno. I oni su se nervozno grebali, što je samo potvrdilo da su za kočenje svraba neophodne Merkelove ćelije. Potom su podstakli aktivnost Merkelovih ćelija genetički modifikovanih miševa da pucaju kada su izložene hemijskom jedinjenju klozapin N-oksidu – i utvrdili da je to dovelo do smanjenja češanja kod miševa koji su imali problema sa svrabom na koži. Tim navodi da ovaj nalaz sugeriše da povećana aktivnost Merkelovih ćelija može da pomogne u lečenju alloknesis-a kod ljudi.

Prethodne studije su pokazale da su Merkelove ćelije u koži umanjene kod starijih osoba i ljudi koji inače imaju suvu kožu. Hu i kolege sada analiziraju biopsije kože ljudi koji osećaju svrab prouzrokovan dodirom, ne bi li utvrdili da li su i njihove Merkelove ćelije istrošene.

Ipak, nerešeno je pitanje odakle dolaze mehanički signali svraba, upozorava Mark Hun, neurolog sa Nacionalnog instituta za stomatološka i kraniofacijalna istraživanja u Betesdi, Merilend, SAD. Iako rezultati studije ukazuju na to da Merkelove ćelije pomažu pri ublažavanju mehaničkog svraba, mehanizam za proizvodnju signala još nije jasan, kaže Hun.

(Izvor CPN)

O autoru

Stanko Stojiljković

Ostavite komentar