REVOLUCIJA EVOLUCIJE

ZAMETAK RASTE U TEGLI

263 pregleda

Embrion sisara prvi put uzgajan u veštačkoj materici u Izraelu. Prema navodima istraživačkog tima, ljudski embrioni bi mogli biti sledeći – naravno, ne bez brojnih novih etičkih pitanja i nedoumica.

Izraelski naučnici uspeli su da odgajezametak sisara van materice ženke. Uticaj ovog dostignuća mogao bi da bude ogroman: od korišćenja embriona za uzgoj organa, do stvaranja bebe čiji su biološki roditelji istog pola.U laboratoriji Jakoba Hane u Institutu Vajzman embrion miša raste u staklenoj tegli. Prema navodima grupe izraelskih naučnika, embrioni miševa razvijali su se u veštačkoj materici čak 11 ili 12 dana, što je oko polovine perioda bremenitosti ovih sisara, prenosi portal Technology Review.To je rekord u razvoju sisara van materice, a prema navodima istraživačkog tima, ljudski embrioni bi mogli biti sledeći – naravno, ne bez brojnih novih etičkih pitanja i nedoumica.

Ovo je baza za druge vrste. Nadam se da će to omogućiti naučnicima da uzgajaju ljudske embrione do pete nedelje, kaže Jakob Hana, biolog iz Instituata Vajzman, koji je predvodio istraživački tim.Razvoj ljudskih embriona u laboratoriji toliko dugo u okviru prvog trimestra, doveo bi nauku u sukob sadebatom o abortusu.Profesor Hana veruje da bi embrioni nastali u laboratoriji mogli biti zamena za tkivo dobijeno abortusom, a možda i izvor tkiva za medicinske tretmane.

Embrioni miševa su umrli tek nakon što su postali preveliki da bi na opisan način mogli da se snabdevaju kiseonikom, jer im je nedostajalo prirodno snabdevanje krvlju koje placenta obezbeđuje.

Naučni tim koji je predvodio profesor Hana uzgajao je mišje embrione duže nego što je to ranije uspevalo stručnjacima tako što im je dodavao mešavinu kiseonika i seruma krvi iz humanih pupčanih vrpci. On postupak upoređuje sa stavljanjem pacijenta obolelih od kovida-19 na mašinu za ventilaciju.„To uvodi kiseonik u ćelije. Tada je pacijent mnogo srećniji. Možete videti da ima krvni sistem i da svi glavni sistemi organa rade, istakao je profesor.


Jakob Hana
(Facebook)

Embrioni miševa su umrli tek nakon što su postali preveliki da bi na opisan način mogli da se snabdevaju kiseonikom, jer im je nedostajalo prirodno snabdevanje krvlju koje placenta obezbeđuje.Rad izraelskih stručnjaka pruža mogućnost u direktan uvid u rani razvoj embriona, koji je skriven u materici.U članku u časopisu Nature izraelski tim opisuje seriju eksperimenata u kojima su embrionima miševa dodavali toksine, boje, viruse i ljudske ćelije, a sve kako bi proučavali šta će se dogoditi.„To je vrlo, vrlo impresivno, kaže Alfonso Martinez Arias, biolog i istraživač matičnih ćelija na Univerzitetu Pompeu Fabra u Španiji, koji nije bio uključen u istraživanje.

Profesor Jakob Hana kaže da će naučnici želeti da na ovaj način uzgajaju ljudske embrione i priznaje da bi slike ljudskih embriona nastalih u laboratoriji mogle biti šokantne.Ljudski ekvivalent 12 dana starih embriona miševa, koje je uspeo da odgaji Hanin tim, bio bi embrion u prvom trimestru.„Razumem poteškoće. Razumem. Ulazite u domen abortusa, kaže profesor Hana. Međutim, ovaj ekspert naglašava da može da nađe opravdanje za takve eksperimente jer istraživači već proučavaju petodnevne ljudske embrione dobijene u procesu vantelesnih oplodnji.„Zato bih se zalagao za razvoj do 40. dana, a zatim za uništavanje. Umesto da uzimamo tkivo od abortusa, uzmimo blastocist i uzgajamo ga, objašnjava Hana.

Istraživanje koje su sproveli izraelski naučnici deo je eksplozije novih tehnika i ideja za proučavanje ranog razvoja sisara.U istom broju časopisa Nature, druge dve istraživačke grupe prijavljuju iskorak u stvaranju veštačkih ljudskih embriona.Ti timovi uspeli su da navedu obične ćelije kože i matične ćelije da se sami organizuju u embrione koji liče na ljudske embrione u ranoj fazi. Nazvali su ih blastoidima, a gajili su ih oko 10 dana u laboratoriji.

Nekoliko vrsta veštačkih modela embriona je opisano i ranije, ali ova tri rada su među najkompletnijim, jer poseduju ćelije potrebne za formiranje placente.To znači da su naučnici korak bliže ljudskim embrionima koji bi se mogli dalje razvijati, možda čak i do rođenja.Naučnici kažu da nikada ne bi pokušali da razvoj veštačkih embriona nastave u telu, to jest u okviru trudnoće, što je danas zabranjeno u većini zemalja.

Umesto toga, navodi profesor Jakob Hana, očigledan sledeći korak bio bi uklapanje ovih modela embriona u druge načine laboratorijskog razvoja i pokušaj daljeg razvoja.„Bilo je potrebno šest godina vrlo intenzivnog rada da se ovaj sistem dovede tamo gde jeste. Cilj nam je da to uradimo i sa drugačijim embrionima, poručio je profesor Hana.

(Izvor RTS)

O autoru

administrator

Ostavite komentar