Kompanija OpenAI objavila je da je njena najnovija tehnologija veštačke inteligencije rešila Navije-Stouksove jednačine, jedan od sedam milenijumskih matematičkih problema. Reč je o skupu ključnih nerešenih matematičkih pitanja za čija je rešenja Matematički institut Klej 2000. godine ponudio nagradu od milion dolara za svaki ponaosob. Do ove objave bio je rešen samo jedan od navedenih. Navije-Stouksove jednačine opisuju kretanje fluida, uključujući vodu i vazduh, i primenjuju se i u meteorologiji za prognozu vremena. Teoretski problem bavi se pitanjem kolapsa matematičkog modela u određenim uslovima. Prema kompanijskim tvrdnjama, model koji još nije dostupan javnosti za samo 88 sati opisao je upravo takve uslove.
Zadatak je rešilo 10.000 takozvanih AI agenata, uz primenu naprednog učenja podržavanjem (reinforcement learning) i programskog jezika Lean, koji služi za formalnu proveru matematičkih dokaza. Navodi se da su naučnici delovali kao posrednici u prenosu ključnih zamisli između različitih grupa agenata. Pomenuta objava predstavlja najznačajniji pokazatelj uticaja veštačke inteligencije na višu matematiku, što u naučnoj zajednici izaziva podeljene reakcije. Terens Tao, profesor Univerziteta Kalifornijs u Los Angelesu (UCLA) i dobitnik Fildsove medalje, upozorava da automatizovano rešavanje složenih problema može oslabiti ljudsko razumevanje područja jer nestaje obrazovni proces koji prati dugotrajno samostalno istraživanje.
Kompanija OpenAI objavila je naučni rad s kompletnim dokazom da ga nezavisni matematičari prouče i odobre. Uprkos uspehu, u stručnim krugovima se napominje da rešenje matematičke singularnosti u jednačinama ne podrazumeva nikakva odstupanja u fizičkoj stvarnosti, poput spontanih poremećaja u ponašanju vode.
(Ilustracija Univerzitet Delft)
(Indeks)
