„Kad bi posmatrači na Zemlji mogli videti ceo proces od početka do kraja, najveća promena dogodila bi se na noćnom nebu. Položaji zvezda bi se promenili i nastala bi potpuno nova sazvežđa!” – objasnio je Kiril Batrakov sa Univerziteta Daram.
Iako Mlečni put često zamišljamo kao stabilan disk koji se pravilno okreće svemirom, nova istraživanja upućuju na haotičniju prošlost. Prema jednoj pretpostavci, cela naša galaksija se tokom milijardi godina postupno nagnula na bok nakon sudara s drugim galaksijama, piše Science Alert. Rečeno saznanje, koje se temelji na novim računarskim simulacijama, objašnjava da se disk preusmerio unutar svojeg ogromnog haloa tamne materije. To mišljenje podupire sve veći broj dokaza o burnoj istoriji galaksije i moglo bi objasniti neke njene današnje neobične odlike. „Projekat je započeo kao izučavanje brzine rotacije zvezdanog haloa”, izjavio je astronom Kiril Batrakov sa Univerziteta Daram. „Donekle me iznenadilo otkriće veze između rotacije zvezdanog haloa i naginjanja diska. Ona odražava složenu prirodu Mlečnog puta i galaksija uopšte.”
Većina ljudi pod pojmom galaksije zamišlja njen disk, što je razumljivo jer je u toj tankoj strukturi koncentrisana većina vidljive materije – zvezde, prašina i gas, raspoređeni u spiralnim krakovima. No, to nije cela galaksija. Mlečni put ima otprilike sferičan zvezdani halo, retko naseljen drevnim zvezdama, koji se prostire iznad i ispod ravni diska. Cela struktura obavijena je divovskim omotačem tamne tvari, poznatim kao halo tamne materije. U toku poslednje decenije satelit Gaia, čiji je zadatak mapiranje položaja i kretanja zvezda u našoj galaksiji, zabeležio je neobičnu pojavu. Zvezde na rubovima zvezdanog haloa kruže oko galaktičkog središta znatno sporije nego što bi se očekivalo na temelju izračunate mase galaksije.
Jedno od mogućih objašnjenja bilo je da su dosadašnje procene mase bile pogrešne, no Batrakov i saradnici su odlučili da istraže drugu mogućnost. Koristeći skup kosmoloških simulacija pod nazivom Auriga, izradili su modele rotacije galaksija sličnih našoj. Simulacije su pokazale da zvezdani haloi galaksija koje su rano nastale i prošle kroz velika spajanja po pravilu rotiraju sporije. Postoji mnogo dokaza da se Mlečni put u prošlosti sudarao i spojao s više manjih galaksija. Ti dokazi vode poreklo iz zvezdanih tokova, čiji hemijski sastav otkriva da potiču izvan naše galaksije, pa do iskrivljenja samog galaktičkog diska.
Jedan od takvih velikih sudara dogodio se pre otprilike 10 milijardi godina s galaksijom nazvanom „Gajina kobasica” zbog svojeg pretpostavljenog izduženog oblika. Prema simulacijama, upravo je taj sudar mogao stvoriti gravitacioni moment koji je polako, tokom milijardi godina, preusmerio disk Mlečnog puta u halou tamne materije. Posledica je zvezdani halo koji rotira sporije od očekivanog.
„Preokretanje diska definisali smo kao promenu orijentacije za više od 90 stepeni. To znači da se ceo Mlečni put mogo okrenuti na bok, ali ne nužno i naglavačke. Načelno, takav preokret može se dogoditi kao postupno naginjanje diska sve dok ne dosegne ugao od 90 stepeni”, objasnio je Batrakov. „Kad bi posmatrači na Zemlji mogli videti ceo proces od početka do kraja, najveća promena dogodila bi se na noćnom nebu. Položaji zvezda bi se promenili i nastala bi potpuno nova sazvežđa!”
Tim Kirila Batrakova nije jedini koji je došao do ovakvog zaključka. U naučnom radu objavljenom ranije ove godine grupa astronoma iz Kineske akademije nauka je, takođe, našla dokaze da je halo tamne tvari Mlečnog puta orijentisan gotovo okomito na njen zvezdani disk. I zaključila je da je najizglednije objašnjenje postupna reorijentacija galaktičkog diska. Preokreti diskova česta su pojava u kosmološkim simulacijama, no još nije potvrđeno događaju li se i u stvarnosti. Ako su obe istraživačke družine u pravu, takvo kretanje moglo bi objasniti i druge neobičnosti naše galaksije.
„S obzirom na veoma sporu rotaciju zvezdanog haloa Mlečnog puta, smatram da je preokret diska verovatno objašnjenje, ali još je prerano to tvrditi sa stopostotnom sigurnošću”, naglasio je Batrakov. „Idealno bi bilo pronaći druge tragove koji upućuju na takav događaj u prošlosti da bismo mogli izneti takvu tvrdnju s punim poverenjem.”
(Ilustracija Melissa Weiss/Center for Astrophysics/Harvard & Smithsonian)
(Indeks)
