Još se ne može isključiti mogućnost da je ASKAP J1745 (ponavljajući radio-signal), čije je tačno mesto teško odrediti, jedinstven slučaj među prolaznim signalima. Uprkos tome, ovo je uzbudljiv prvi deo slagalice, a oni se nadaju da će zabeležiti još signala na delu. Astronomi veruju da radio-signal nastaje dok beli patuljak privlači materijal s druge zvezde, a taj proces stvara toplotu i oslobađa rendgensko zračenje.
Astronomi od 2022. godine prate vrlo neobične radio-emisije koji se ponavljaju u preciznim intervalima, od nekoliko minuta do nekoliko sati. Jedni signali pulsiraju više od 30 godina, drugi nestaju posle nekoliko dana. Dosad je otkriveno desetak takvih izvora, što je produbilo misteriju i potaklo brojna nagađanja o poreklu, piše Futurism. Međunarodni tim naučnika se usredsredio na ASKAP J1745, ponavljajući radio-signal koji je prvi put zabeležio teleskop Australian Square Kilometre Array Pathfinder (ASKAP).
Kako je detaljno opisano u novom naučnom radu u časopisu Nature Astronomy, posmatrali su ga pomoću nekoliko različitih teleskopa u širokom spektru svetlosti, uključujući rendgenske i radio-talase, razotkrivši tako šta bi moglo da stoji iza te pojave. Otkrili su da dugoperiodične tranzijente verovatno ne uzrokuju pulsari – rotirajući, visokoenergetski ostaci mrtvih zvezda – a to je bila jedna od raširenih pretpostavki. Glavni razlog je što se signali ponavljaju znatno sporije od prosečnog pulsara, koji zrači u intervalima od nekoliko sekundi.
Umesto toga, zaključili su da je ASKAP J1745 najverovatnije „kataklizmička promenljiva zvezda” iliti zvezdani par. Jedna je beli patuljak, gusto jezgro koja preostaje nakon što zvezda relativno male mase potroši svoje gorivo. Naučnici veruju da radio-signal nastaje dok beli patuljak privlači materijal s druge zvezde, a taj proces stvara toplotu i oslobađa rendgensko zračenje.
„Kao što je slavni kamen iz Rozete, sa istom porukom na tri pisma, svojevremeno pomogao u dešifrovanju drevnih egipatskih hijeroglifa, tako će dodatni tragovi koje smo pronašli pomoći astronomima da bolje razjasne tajnu svih dugoperiodičnih tranzijenata”, napisao je u članku za The Conversation koautor studije i doktorand astrofizike sa Univerziteta u Sidneju, Kovi Rouz. Pulsirajuće radio-svetlo, objasnio je, „obično nastaje interakcijom energetskih čestica sa snažnim magnetskim poljima. Ovde imamo savršenu kombinaciju: dve zvezde sa snažnim magnetskim poljima, koja su po pravilu hiljadama puta jača od uređaja za magnetsku rezonanciju, i naelektrisane čestice što s druge zvezde teku ka belom patuljku”.
Njegova koleginica i koautorka studije, Nanda Rea iz Instituta za svemirske studije Katalonije, dodala je: „Istovremena posmatranja u radio i rendgenskom spektru pružaju dosad neviđen uvid u interakciju magnetskih polja, akrecije i orbitalnog kretanja. To otkriva ponašanje kakvo nikada pre nismo videli kod kataklizmičkih promenljivih zvezda”. U zaključku naučnog članka se navodi: „Spektroskopski smo potvrdili da je ASKAP J1745 akreciona kataklizmička promenljiva zvezda, što smo utvrdili na temelju karakterističnih optičkih emisionih linija i postojećeg rendgenskog zračenja. Naši rezultati jačaju vezu između barem nekih dugoperiodičnih tranzijenata i binarnih sistema s belim patuljkom”.
Ipak, istraživače čeka mnogo posla da dobiju potpunu sliku ove neobične pojave. Primerice, još se ne može isključiti mogućnost da je ASKAP J1745, čije je tačno mesto teško odrediti, jedinstven slučaj među ovim prolaznim signalima. Uprkos tome, ovo je uzbudljiv prvi deo slagalice, a oni se nadaju da će zabeležiti još signala na delu. „Svako novo otkriće pomaže da složimo širu sliku”, objasnio je Rouz. „Tek počinjemo shvatati novu klasu kosmičkih događaja.”
(Ilustracija X)
(Indeks)
