Prosečan iznos testosterona kod muškaraca prepolovio se u poslednjih 50 godina, upozoravaju naučnici govoreći o krizi muške plodnosti. Podaci predočeni na godišnjem sastanku Evropskog društva za ljudsku reprodukciju i embriologiju u Londonu pokazuju da je ukupna količina pala za 54 posto od 1972. do 2019. godine, piše The Guardian. Kao mogući uzroci navode se sve veća stopa gojaznosti i dijabetesa, no tim koji stoji iza istraživanja smatra da bi činionici iz okoline, poput hemikalija koje ometaju rad endokrinog sistema i globalno otopljenje, takođe mogli doprineti drastičnom padu. „Mislim da se suočavamo s velikom krizom muškog reproduktivnog zdravlja, kojoj se trenutno ne posvećuje dovoljno pažnje”, izjavio je profesor Hagai Levajn sa Hebrejskog univerziteta Hadašah Braun. „To odražava pad više od jedan posto svake godine, tako da ovo nije statistička greška. Reč je o vrlo snažnom trendu.” Navedeni nalazi se smatraju značajnim doprinosom raspravi o tome opada li muška plodnost.
Prethodni naučni rad istog istraživačkog tima, koji je zaključio da je broj spermtozoida naglo opao u poslednjih 40 godina, privukao je veliku pažnju javnosti. Ali, te tvrdnje bile su sporne unutar naučne zajednice. Profesor Čana Džajasena sa Imperijal koledža u Londonu rekao je da bi najnovija zapažanja trebalo poslužiti kao važan poziv na suočavanje sa stvarnošću. „Činjenica da su studije urađene u različitim istorijskim razdobljima me zapravo uverava”, kazao je on. „Doista mislim da muško reproduktivno zdravlje slabi i čini se da vremenom opada.”
Nova metaanaliza objedinila je šest prethodnih longitudinalnih studija koje su pratile rtestosteron. Zajedno su obuhvatile podatke 118.593 muškarca iz Izraela, SAD, Brazila, Finske i Danske od 1972. do 2019. Svaka pojedinačno je utvrdila smanjenje testosterona, a kada su podaci objedinjeni ukupno je procenjen na 54 posto, pri čemu se čini da se trend ubrzava nakon 2000. godine. Pojedinačne studije uzele su u obzir uzrast ispitanika, no moguće je da su na rezultate uticali i drugi činioci, poput razlika u prosečnom dobu grupa. Gojaznost takođe nije bila kontrolisani faktor, a poznato je da je veoma povezana s niskim testosteronom. Odnos između testosterona i zdravlja muškarca je dvosmeran i složen proces. Testosteron reguliše proizvodnju spermatozoida i seksualni nagon, pomaže u gradnji mišićne mase i gustine kostiju i igra ulogu u raspoloženju, količini energije i metabolizmu. „Reproduktivno zdravlje veoma je važan pokazatelj opšteg zdravlja”, naglasio je Levajn. „Živimo u okruženju koje nije idealno za naše zdravlje u smislu izloženosti hemikalijama, klimi i zdravstvenih navika.”
Međutim, stručnjaci se ne slažu povodom glavnog uzroka. „Kad bih morao nagađati – a to je utemeljena pretpostavka – kazao bih da bi otprilike četvrtina do polovine opadanja mogla biti objašnjena gojaznošću i metaboličkim sindromom”, dodao je Levajn. S druge strane, Džajasena smatra da bi takav zaključak bio preuranjen. „Gojaznost i dijabetes lako bi mogli objasniti sve ovo. Čini se da postoji jasan pad količine testosterona. Ono što moramo učiniti jeste da razjasnimo uzrokuju li to, osim pomenuta dva, i činioici iz okoline.” S obzirom na nesigurne dokaze u vezi sa uplivom hemikalija, Levajn naglašava da bi trebalo primeniti načelo opreznosti: „Trebalo bi da pronađemo bolje načine za sprečavanje izlaganja opasnim hemikalijama. A to ne radimo dovoljno dobro”. Profesor Alan Pejsi, androlog sa Univerziteta u Mančesteru, koji nije učestvovao u istraživanju, izrazio je zabrinutost zbog sve veće promocije nadomestaka testosterona na društvenim mrežama: „Rešenje koje se promoviše jeste ,daćemo vam testosteronʼ. Ako muškarcu date testosteron, zaustavljate mu proizvodnju spermatozoida”.
(Ilustracija Pixabay)
(Indeks)
