MEĐU IZMEĐU

MIKELANĐELOVE TAJNE

423 pregleda
Ilustracija

Zašto se slavni umetnik skrivao u ovom skučenom prostoru ispod kapele?

U blizini bazilike San Lorenco u Firenci stoji jedna mala kapela, a u njoj skrivena prostorija. Tu prostoriju ispunjenu spektakularnim skicama je koristio slavni Mikelanđelo, a evo i zašto.Skoro pedeset godina nakon što je otkrivena, tajna soba ispod kapele San Lorenco koju je Mikelanđelo izgradio za Medičije u Firenci, prvi put je otvorena za javnost 15. novembra. Možete je videti uz rezervaciju, u grupi sa još tri osobe, s tim da nedeljni broj posetilaca ne sme da prekorači 100 ljudi da bi se održali optimalni uslovi očuvanja.

U ovoj maloj prostoriji, dužine oko 10 metara, visine 2,5 i širine 3 metra, možete se diviti crtežima i skicama lica i tela u pokretu koje je Mikelanđelo 1530. godine napravio, dok je pokušavao da izbegne gnev pape Klimenta VII, koji nije oprostio umetniku to što je nadgledao gradska utvrđenja u vreme kada su Medičiji proterani iz Firence.Do 1955. Mikelanđelova tajna soba je korišćena kao skladište za ugalj, a potom je bila sakrivena ispod zamka dok je 1975. nije ponovo otkrio tadašnji direktor kapela Medičija, Paolo dal Pogeto. U stvari, on je tražio od restauratora Sabina Đovanonija da očisti uski hodnik koji se protezao ispod apside Nove bazilike San Lorenco da bi se izgradio novi izlaz za muzej.

Ali kako su skice otkrivene? Pa, kako to često biva, slučajno. Tokom restauratorskih radova na ovom, tada novootkrivenom prostoru, stručnjaci su locirali fantastične skice skrivene ispod dva sloja maltera. A Dal Pogeto je autorstvo većine njih odmah pripisao Mikelanđelu na osnovu svedočenja Askanija Kondivija, Mikelanđelovog učenika i renesansnog biografa Đorđa Vazarija.Od tada su razni stručnjaci proučavali skice, i dok jedni dele teoriju kako je on naslikao sve, drugi smatraju da su u stvarnosti, neke od njih, napravili drugi umetnici. Ipak, aktuelna direktorka Barđela, Paola dʼAgostino, veruje da se na zidovima mogu videti skice nacrtane rukama majstora i drugih”.

Kustos kapela Medičija Frančeska de Luka slaže se sa dʼAgostinijevom: Ne može se na svim crtežima primetiti ista trajna kvalitativna napetost Mikelanđelove grafike. Ali čak i sa tim, ovo mesto omogućava današnjim posetiocima jedinstveno iskustvo da dođu u direktan kontakt ne samo sa stvaralačkim procesom velikog majstora, već i sa percepcijom formiranja mita o božanskom umetniku.”

(Ilustracija Handout/AFP/Profimedia)

(Nacionalna geografija)

O autoru

administrator

Ostavite komentar