U ZDRAVOM DUHU

PREHLADE ZBOG NOZDRVA

166 pregleda
Shutterstock

Naučnici otkrili zašto su zimi češće prehlada i grip učestaliji.

Sezona je prehlada i gripa, no klice postoje cele godine, dakle i leti, pa se često pitamo zašto češće obolevamo, a u proteklih nekoliko godina i od kovida-19, kada je napolju hladnije. Rezultati nove američke studije ukazuju na fizičku povezanost hladnog vremena i težine prehlade, a sve se odvija u našim nozdrvama.

Naučnici sa Univerziteta Masačusets za oči i uši i Severoistočnog univerziteta pronašli su biološki razlog zbog kojeg zimi češće obolevamo od respiratornih bolesti. U našim nozdrvama postoji snažna imuna reakcija koja se bori protiv infekcija – kad je toplo, a odraije se zna da hladan vazduh negativno utiče na tu imunu reakciju.

„Prvi put imamo biološko, molekularno objašnjenje za jedan činilac u našem urođenom imunom odgovoru koji je, čini se, uslovljen nižim temperaturama”.

Dakle, naš nos je kao organ snažan branilac od obične prehlade i niza drugih patogena za toplog vremena, aki kada je napolju hladno situacija se menja, pokazali su rezultati studije objavljene minulih dana u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology.Smatralo se da sezona prehlade i gripa nastupa u hladnijim mesecima jer ljudi više borave u zatvorenim prostorima u kojima se virusi što se prenose vazduhom lakše šire”, izjavio je dr Bedžamin Blejer, direktor odeljenja za otorinolaringologiju Severoistočnog univetziteta i jedan od autora studije.

„No naša studija ukazuje na to da je temeljni uzrok sezonskih varijacija virusnih infekcija gornjih disajnih puteva, koje se događaju svake godine, zapravo biološki, što se nedavno pokazalo za vreme pandemije kovida-19.Prvi put imamo biološko, molekularno objašnjenje za jedan činilac u našem urođenom imunom odgovoru koji je, čini se, uslovljen nižim temperaturama”, rekla je rinološkinja dr Zara Patel, profesorka otorinolaringologije i hirurgije glave i vrata na Stanfordu, koja nije učestvovala u novoj studiji.

„Patogene udišemo kroz nos ili ga trljamo, pri čemu prenosimo klice s ruku u nozdrve. Oni se potom probijaju dublje u organizam. Istraživači svoja otkrića temelje na nalazima ranije studije sprovedene 2018, kojom je utvrđeno da ćelije koje oblažu prednji deo nozdrva oslobađaju milijarde takozvanih vanćelijskih vezikula (EV), sićušnih vrećica ispunjenih tečnošću, u kojima vrvi od napadača. To je slično kao kad šutnete gnezdo stršljena, pa svi odjednom izađu iz njega i krenu u napad”, slikovito je objasnio Blejer.

Studija je pokazala da smanjenje temperature u nosu za samo pet Celzijusovih stepeni ubija gotovo 50 posto ćelija u nozdrvama koje se bore protiv virusa i bakterija.Hladan vazduh povezan je s povećanom virusnom infekcijom jer čovek izgubi polovinu imuniteta samo zbog tog malog pada temperature”, naglasio je Blejer. Eksperiment iz 2018. naučnici su sproveli na bakterijama.

Za potrebe aktuelne studije Mansur Amidži, profesor farmaceutskih nauka i hemijskog inženjerstva na Severoistočnom univerzitetu, odlučio je da eksperiment isproba na virusima, a zatim je otišao korak dalje proučavajući učinak temperature na ovakvu imunu reakciju.Koristeći kultivisane ćelije dobrovoljaca, njegov tim je otkrio da je broj vanćelijskih vezikula opao u trenutku kad se temperatura u nosu spustila za pet stepeni. S manje vanćelijskih vezikula, koje bi se vezale za čestice virusa i sprečile njihov ulazak u organizam, infekcija se lakše raširila.

Istraživači se nadaju da će ove informacije iskoristiti za nova saznanja o jačanju imuniteta i za poboljšanja u lečenju infekcija gornjih disajnih puteva. Istovremeno su primetili da u održavanju unutrašnjosti nozdrava da budu tople mogu pomoći zaštitne maske.

(Indeks)

O autoru

administrator

Ostavite komentar