JUNGOVSKI PREDELI

SNOVI VAN VREMENA

858 pregleda

Da se dobro fiksira san, da ga upamti i nauči, ponovi, ako se to tako može reći, pa tek onda da otvori oči. Pa i tada ako ga odmah ne zapiše delovi sna će da nestanu, da se izgube. A gubiće se u podsvest, tonuti u zaborav.


Prof. dr Dušan Popovac

Snovi su drugi, podsvesni život čovekov. Većina ljudi oba pola sanjaju i zaboravljaju svoje snove. Prema nekim naučnim procenama, čovek pamti prosečno samo jedan od sto odsanjanih snova. Najčešće zapamti san predzoru, bolje rečeno, neposredno pred buđenje. I to pod uslovom da ne otvaraoči, da se nerasanjuje naglo i da prvo pomisli šta je to upravo sanjao.

Da sedobro fiksira san, da ga upamti i nauči, ponovi, ako se to tako može reći, patek onda da otvori oči. Pa i tada ako ga odmah ne zapiše delovi sna će danestanu, da se izgube. A gubiće se u podsvest, tonuti u zaborav. Pokušajmo dauhvatimo” san, da se ne zagubi. Otuda teškoće da se usnuti delovi snapovežu i odgonetnu samo zbrkanim simbolima.

U svakom slučaju čovek je, najčešće, nemoćan da simbole snova u budnomstanju protumači racionalno, prevede u pojmove iz svakodnevnog života.Međutim, zbog onih snova gde veze između sanjanog i realnog životapostoje, zbog raznovrsnosti snevanja i neretko da san može da predskažebudućnost, san i tumačenje snova, neće prestati da intrigira ljudsku misao.

Priroda snevanja je, i pored ogromnog napretka nauke, ostala nedovoljnopoznata. Otuda i svakojake pretpostavke, počev od onih da je svest spavačasposobna da savlada vremensku barijeru i da vidi događaje koji se još nisuzbili. Verovatno pojam vremena postoji samo u čovekovom budnomstanju. U snu vreme kao da ne postoji, nije omeđeno ni prošlošću, nibudućnošću. Otvoreno je i bezgranično.

Snovi su uvek predstavljali izazov čoveku da ih protumači ipraktično iskoristi za svakodnevni život. Neretko na osnovu snova seodlučivalo o pohodu u rat ili o sklapanju mira, o životu i smrti.Na proučavanju misterije snevanja, pokušaj sistematizovanja iuspostavljanja naučne osnove snova najviše je učinio Sigmund Frojd (1856- 1939) krajem devetnestog i početkom dvadsetog veka. On se smatra itvorcem teorije podsvesnog i sentence da je san carski put za razumevanjepodsvesnih misli”. Preko snova dolazimo do tih skrivenih misli, koje postojeu nama a nismo svesni u budnom stanju. Dalje, Frojd, ističe da sanmože biti stvaralački čin u kojem se kod prosečne osobe otkrivaju kreativnesnage kojih nije svesna u budnom stanju. Isto tako, zaključuje da snovi nisujednostavan izraz podsvesnih želja…

Fenomenom snevenja i nastanka podsvesnog, posle Frojda bavio se veliki broj istraživača.U našoj skorijoj književnosti, sredinom devetnestog veka, Petar PetrovićNjegoš u Luči Mikrokozma” (1845. ) piše o snovima: Snom je čovjekuspavan teškijem,/ U kom vidi strašna priviđenja,/ i jedva se opred` jelitmože/ da mu biće u njima ne spada./ On pomisli da je neke pute/od sna ovog osvobodio se;/ ah, njegove prevarne nadežde:/ on je tada sebeutopio / u sna carstvo tvrđe i mračnije / i na pozor strašni snoviđenja!”


Sigmund Frojd (
Wikipedia)

Više od pola veka pre Sigmunda Frojda, Njegoš, ne ciljano, ali literarlno i filozovski,proročanski piše o dubokom podsvesnom”.A u „Gorskom vijencu” prikazuje san vojvode Batrića: Ja sam snio štonijesam nigda/ (milo mi je za moje oružje)/ noćas na san Obilić proleće/preko ravna Polja Cetinjskoga/ na bijela hata ka na vilu;/ oh, divan li, božedragi, bješe!”

Gotovo svako prepoznaje lep san i obraduje se ujutro pri buđenju. Lep sanznači da ćete imati i lep dan, često uspešan ili da će vam se nešto lepodesiti. Ružan san, takođe, gotovo svako može da prepozna. On jezamarajući, nekad deprimirajući, učini vas neraspoloženim. A ne znači da ćevam se nešto ružno desiti.

Veliki je izazov prihvatiti se pokušaja interpretacije snova. Pogotovo štonema sigurne naučne osnove za njihovo tumačenje. San se interpretira krozsimble sna, od kojih su neki univerzalni a delom specifični za spavača,za onog ko sanja. Naš stav je više na strani specifičnosti i da svakotreba lično da interpretira svoj san.To je posledica ličnog saznanja, višeempirijska i literarlna. Bar delimično znanje o prirodi snova i njihovomtumačenju biće dragoceni za svakog ko želi da protumači svoj san. Značenjejednog sličnog sna nije isto za dve osobe.Uzmimo primer sanjanja zmije, koju niko ne voli da sanja; za jednog jeočekivana šteta, kakav ozbiljan materijalni ili moralni rizik, a za drugog seksualni motiv.

Da li snovi imaju dugotrajnu moć predskazanja ili su aktuelni (značajni)samo tog dana kada su usnuti? Nesumnjivo je da se životna aktivnost odvijaperspektivno i podsvesne manifestacije ne mogu biti vremenski ograničene.Još je Aristotel dao definiciju sna da je to mišljenje koje se nastavlja ustanju spavanja”. To je delimično tačno. Intenzivan mentalni rad na nekomproblemu se nastavlja i u snu, bilo u originalnom, realnom obliku ili krozsimbole sna koji mogu imati prognostički značaj…Nema sumnje da snovi utiču na naš bioritam, snagu mu daju ili ga sputavaju.


Dmitrij Mendeljejev (
Wikipedia)

Bilo je velikih državnika, a i običnih ljudi, koji posle ružnih snova tog dana nisu započinjali nikakvu novu aktivnost i obratno. Snovi mogu biti izvornovih rasuđivanja, podsticaj za nove ideje i stvaralaštvo. Poznato je da jeNils Bor u snu video rešenje za problem cepanja jezgra atoma i proces fisije.Kažu da je Dmitrij Mendeljejev u snu video svoj periodni sistem elemenata.Jasno,čitko i detaljno.

Da li se snovi mogu programirati i iskoristiti za neka životna rešenja? Imaautora koji tvrde da je to moguće i da treba znati kako (Silva metoda zakontrolu sna, Hose Silva, Laredo, Teksas, 1983,1984. i 1985).) podsvet je „skladište” svih naših misli: Sećanja tonu, rađaju se i ponovo nestaju.Nevidljiv čovekov život u podsvesti, duboko skriven. U snu se ponekad nađe,vaskrsne i nestane.”(Život sećanja”, poezija, autor,2008).

Pitanje je da li svest ponekada može da kontrolise podsvest. Odgovor ovog autoraje da. Izuzetno jaka osećanja mogu da kontrolišu podsvest. (U stihovima oizgubljenoj dragoj osobi autor kaže: Kada se u snu na kratko javi, podsvestme izneveri, pobeđena osećanjima mojim, od sna mi moru stvori”). I u snučovek ne sanja da čini zločine. Češće sanja da njega progone i ako se zaštitiubistvom” progonitelja onda je to divna pobeda u snu.

Moglo bi sezaključiti da svest i u najdubljem snu ima neku kontrolu nad podsvesnim.I okolnosti u kojima se čovek slučajno nađe mogu da utiču na sadržaj sna.

Autoru je poznat istinit san žene u kojem sesrušio gavni zid kuće u kojoj su stanovali”.Te sedmice je izgubila muža.Ružne snove treba odmah zaboraviti. I već je rečeno, da se, najčešće ružnisnovi neće ostvariti. Tako treba i prići ružnim snovima.

A sad da nevedem vrlo lep san s dosta jasnim simbolima, lakim zatumačenje. I da kažemo da se ipunio najlepše što je moguće. Nepoznata osoba donosi mu umotan poklon. Kada ga je otvorio nalazi trimanja poklona unutra, svaki pojedinačno umotan u pelene. Iznenađen pita donosioca: Zašto tri poklona, ja imam smo jednu unuku”.

Posle osamnest meseci u porodici snevača rodile su setri bebe…

(Foto autora Politika)

O autoru

administrator

Ostavite komentar