DIGITALNI DOMOROCI

SRBINU OSKAR INTERNETA

525 pregleda
Vladimir Petković

Jedan od ovogodišnjih dobitnika je Nišlija Vladimir Petković, umetnički direktor u IT kompaniji „Adobi (Adobe), koji je rukovodio radom na projektu AR Reef.

„Oskar interneta je popularan naziv najprestižnije nagrade u oblasti digitalnih umetnosti i medija: Vebi nagrade (Webby Awards). Ova nagrada je jedna od najstarijih koje su orijentisane na internet i smatra se najvećom dostignućem u oblasti digitalnih umetnosti i medija. Jedan od ovogodišnjih dobitnika je Nišlija Vladimir Petković, umetnički direktor u IT kompaniji „Adobi (Adobe). On je rukovodio radom na projektu AR Reef za koji je dodeljeno ugledno priznanje u kategoriji virtuelnih aplikacija – nauka i obrazovanje (Virtual & Remote I Brand or Partner Expirience 2022).

Vebi nagrade dodeljuju se svake godineu nekoliko različitih kategorija izvrsnosti na internetu.Ustanovljene su 1996. godine u vreme kada je mreža svih mreža bila na početku svojeg razvoja. Institucija koja stoji iza ovog scetskog odličja zove se Međunarodna akademija za digitalnu umetnost i nauku (IADAS), a ustanovljena je 1998. godine, sa izbornim telom od preko 2.000 članova iz redova vodećih stručnjaka za internet, poslovnih ličnosti, vizionara i kreativnih poznatih ličnosti i drugih profesionalaca.

Odražavajući rapidan rast interneta, Vebi nagrade se sada dodeljuju za izvrsnost u osam glavnih kategorija: veb stranice i mobilni sajtovi, video sadržaji, oglašavanje, mediji i korespondencija, društvene mreže, aplikacije i softver, video igrice, podkasti i virtuelne i daljinske aplikacije. Svaka od kategorija deli se dalje na mnoštvo potkategorija. U svakoj od potkategorija uručuju se po dva odličja – Vebi nagrada i Nagrada glasa Vebi publike. Članovi međunarodne akademije za digitalnu umetnost i nauku (IADAS) biraju nominovane za obe nagrade u svakoj kategoriji, a i dobitnike Vebi nagrada. U duhu otvorenosti veba, druga nagrada se dodeljuje na osnovu glasanja Vebi publike, odnosno javnosti s pravom glasa.

Svake godine prikupe se u ovu svrhu milioni glasova iz celog sveta. Ceremonija dodele po ekskluzivnosti podseća na uručenje filmskog „Oskara – crveni tepih, svečane sale, poznati gosti koji vode program. Nagrađeni projekat kojim je rukovodio Vladimir Petković, pod nazivom AR Reef, realizovan je u saradnji kompanije Adobi (San Francisko), muzeja Smitsonijan (Vašington) i Pomorskog instituta Hidrous iz San Dijega.

Muzej Smitsonijan (najveći svetski muzej koji se sastoji od 21 muzeja i velikog broja naučnoistraživačkih instituta) otvorio je svoju 3D kolekciju originalnih korala i omogućio njihovo skeniranje. Naučnici Hidrous instituta su se potrudili da sastave zanimljivu i naučno zasnovanu priču o životnom ciklusu korala i koralnih grebena, a „Adobijev tim je sve to oživeo u specijalizovanom alatu Adobe Aero (AR), programu koji stvara virtuelnu realnost.

AR Reef prikazuje seriju interaktivnih trodimenzionalnih animacija koje vizualizuju morski život koralnih grebena s fotorealističnim digitalnim animacijama stvarnih objekata. Međutim, nije u pitanju samo trodimenzionalna vizualizacija. Značajna komponenta realizovanog projekta jeste interaktivnost koja omogućava svakom gledaocu da pomoću mobilnog telefona stupi u interakciju sa scenom i na taj način istražuje i izučava sve u vezi sa ovom problematikom.

Projekat je pokrenut s ciljem da se skrene pažnja na opasnosti s kojima se suočavaju okeanski ekosistemi poput koralnih grebena. Takođe se naglašava složenost i važnost morskih staništa za zdravlje naše planete i nas samih. Ova inicijativa je, inače, deo programa Ujedinjenih nacija pod nazivom „Dekada nauke o okeanu za održivi razvoj. Više podataka može se videti na sajtu https://vinners.vebbiavards.com/2022/virtual-remote/immersive/best-installation-or-ekperience/212134/ar-reef

Svečana dodela u Njujorku

Svečana dodela Vebi nagrada upriličena je u Njujorku 16. maja u luksuznom hotelu Lotte New York Palace. Naravno, uvek je interesantno videti koje su poznate ličnosti među dobitnicima. Neki od laureata prethodnih godina su Al Gor, muzičari Princ i Dejvid Bouvi, Kevin Spejsi, Benksi, Liza Kurdov, Džeri Sajnfeld. Među ovogodišnjim dobitnicima su glumci Dru Barimor i Adam Skot, čuveni umetnik Takaši Murakami, a tu se našao i Gordon Remzi, svetski poznat po svojim kulinarskim veštinama, koji je igrom slučaja sedeo za istim stolom sa Vladimirom Petkovićem.

Vladimir Petković na crvenom tepihu

***

Vladimir Petković je rođen 1983. godine u Nišu. Posle završetka profesionalne škole za vizuelne i specijalne filmske efekte po modelu Lukasove Industrial Magic and Light, diplomirao je u oblasti dizajna interaktivnih medija. Karijera ga je vodila kroz raznolika i neočekivana iskustva; imao je priliku da radi na raznim projektima – od razvoja softvera, animiranih filmova, specijalnih efekata za filmove do video igara. Od 2013. živi i radu u San Francisku. Trenutno je kreativni direktorau IT megakompaniji „Adobi iz San Franciska. Deo slobodnog vremena posvećuje kompjuterskoj umetnosti gde je dostigao visok međunarodni ugled. U velikoj meri je posvećen projektima koji se bave zaštitom čovekove sredine, a kad se ukaže prilika rado posećuje egzotična mesta širom sveta.

O autoru

administrator

4 komentara

  • Razlog zašto je uspeh Vladimira (naravno, i drugih) zabeležila samo Galaksija je što je na njenom čelu Stanko Stoiljković, JEDINI srspski novinar koji već 50 godina prati i promoviše nauku iz čistog entuzijazma. Treba dodati i ovu neverovatnu činjenicu: S.S. to radi skoro bez ikakve pomoći države, dok su drugi, u prvom redu Centar za promociju nauke, finansijski veoma potpomognuti a da pritom, iako sa brojnom redakcijom, obavljaju/otaljavaju posao uz poneku manifestaciju i katastrofalne izdavačke rezultate. Resorno ministarstvo se ne meša u svoj posao.

    • Sve što je napisano je apsolutno tačno, i za entuzijazam novinara Stoiljkovića i za brigu o popularizaciju nauke i samu nauku! Od 1990. do 2015., kao član Matičnih odbora pri Ministarstvu za PNTR Srbije i član Nacionalnog saveta za navuku, bio sam svedok dogadjanja u nauci u Srbiji, pa i opisanih. Pozitivne promene u nauci krenule su početkom 2001. ali su se ugasile oko 2014. Otada je krenuo strmoglavi pad, ne samo zbog minornog finsansiranja (manje nego što izdvaja Bahrein koji praktično nema ni N od nauke) već i zbog odsustva bilo kakve strategije razvoja nauke. Svaka čast istraživačima u nekim disciplinama i svim onim koji su ostali u zemlji.

  • Uz prethodni komentar bih dodao da to nije bila ODA uredniku Stanku Stoiljkoviću iz prostog razloga što to dobro znaju svi oni koji se bave naukom i sagledavaju efekte popularizacije nauke u Srbiji.

Ostavite komentar